U Srbiji postoji veliki broj nadgrobnih spomenika koji privlače pažnuju prolaznika a o nekima od njih su izvještavali i mediji. Mi vam danas donosimo priču čovjeka koji je sam sebi podigao spomenik za života.
Na ploči koju je Obrad Stefanović postavio za sebe piše „Opljačkan, prevaren, izdan i ostavljen. Tijekom svoje ere bio je među najcjenjenijim redateljima, bogat i moćan; međutim, kako sam kaže, njegove pozne godine karakteriziraju te četiri žalosne riječi. “Radom sam dobro zaradio i uložio ga u nekretnine. Tijekom 1990-ih na Zlatiboru sam gradio luksuzne kuće, među kojima su bili i luksuzni apartmani procijenjeni na milijun eura, ali sve je propalo nakon razvoda.
Od tada Život su diktirali odvjetnici i suci. Najveća mi je greška što sam svoju imovinu prenio na svoju djecu, zato sada ne posjedujem ništa živ; neka oni odluče kako će te rješavati nakon što prođeš”, navodi RINA Obrareg za agenciju. Prije desetak godina, nakon životnih nedaća, povukao se u vikendicu u selu Bioska, jer mu je to jedino i preostalo. Preživljava s mirovinom od 17.000 dinara (144,96 eura).
- “Promašeni život” Kako Obrad kaže, želi ispraviti pogreške iz svoje prošlosti bez traženja bilo kakve naknade, ali prilika je prošla. Ostaje mu samo da na svoj spomenik upiše riječi koje su definirale njegovo postojanje. “Kada sam odvojio trenutak da razmislim o svojim okolnostima, postalo mi je jasno da sam prvo doživio izdaju, zatim prijevaru i na kraju krađu, jer su mi oduzeli sve što sam posjedovao.
Na kraju, nakon što su sve uzeli, shvatili su da više nisam potreban i da me ta riječ nanosi najveću bol. Nitko mi se više ne obraća da me pita gdje sam, trebam li pomoć ili hranu. Najteži aspekt za mene je to što me svi ostavljaju iza sebe”, rekao je Stefanović. Žalosni natpis na grobu nekadašnjeg bogataša podsjetit će one koji posjete groblje da zapale svijeću da ništa u životu nije vječno, pa ni ogromna bogatstva.
Bonus tekst:
Studije pokazuju da pojedinci koji prakticiraju zahvalnost doživljavaju veću sreću i zdravlje, učinkovitije se nose s izazovima i njeguju jača prijateljstva. Prema profesoru psihologije Robertu Emmonsu, zahvalnost nas “štiti od negativnih emocija poput zavisti, ljutnje, pohlepe i ljutnje. Koje dobrobiti djeci nudi zahvalnost? Studija koja je uključivala 700 djece u razdoblju od četiri godine pokazala je vrijednost ove kvalitete.
Točnije, zahvalna djeca manje su sklona varanju na testovima, korištenju droga ili alkohola i ispoljavanju problema u ponašanju. “Imam pravo na ovo!” Mnoga djeca ne prepoznaju napore koji se ulažu u njihovu korist, vjerujući da drugi moraju udovoljiti njihovim željama. Kad im netko ponudi dar ili učini ljubazan čin, često nemaju potrebu izraziti zahvalnost, pretpostavljajući da je to nešto što sami po sebi zaslužuju.
Međutim, ovaj prevladavajući način razmišljanja može dovesti do osjećaja nezahvalnosti kod djece. “Majka, po imenu Katherine, izražava kako nas svijet u kojem živimo uči da imamo pravo na sve što poželimo. Napominje da nam mediji putem reklama predstavljaju bezbrojne proizvode, pozivajući nas da ih odmah nabavimo jer takve ‘zaslužujemo’ .
Ne postoji nešto poput preranog početka. Kaye, majka, izjavila je: “Djeca su podložna dojmu. Slično kao što možemo pomoći biljci da ravno raste podupirući je kolcima, djeci možemo usaditi pozitivne navike ako ih počnemo podučavati dok su još mala.” Čak i mala djeca mogu izraziti zahvalnost govoreći “hvala” kada dobiju dar ili kada je netko dobar prema njima. To je više od puke pristojnosti; ova praksa potiče razumijevanje velikodušnosti drugih i njeguje osjećaj zahvalnosti za ono što im je dano.
