Kršćanstvo je religija koja preovladava u svijetu a vjernici se vode svetom knjigom odnosno Biblijom. Postoji Stari i Novi zavjet u kojima se nalaze različita Jevanđelja. Danas govorimo o tome šta je po Bibliji najveći grijeh.
Biblija nam daje jasna načela o životu, etici i međuljudskim odnosima. Među ključnim temama kojima se bavi Biblija je brak i svetost bračne veze. Sveta pisma pokazuju da brak simbolizira neraskidivu zajednicu koju je uspostavio Bog u Edenskom vrtu. Ovaj članak će istražiti što Biblija identificira kao najveći grijeh, generacijska prokletstva koja mogu utjecati na pojedince i njihove učinke na ljudsku psihu. Prema Bibliji, najteži grijeh nosi značajne posljedice, uključujući prokletstva koja mogu utjecati na potomke i do deset generacija.
- Prema Bibliji, brak je sveta veza koju je uspostavio Bog. Stih u Mateju 19:6 kaže: “Što je Bog sastavio, čovjek neka ne rastavlja!” Ovo jasno pokazuje da je Božji plan za brak neraskidiv i da muž i žena postaju jedno tijelo. Osim toga, u Novom zavjetu veza između muža i žene uspoređuje se s vezom između Krista i crkve, što naglašava važnost ove zajednice (Efežanima 5,21-33). Prema Bibliji, razvod nije nešto što Bogu daje zadovoljstvo. Malahija 2:16 kaže: “Bog mrzi razvod.” Ova izjava naglašava Božje neodobravanje kršenja bračnih obveza, dok On poštuje ta obećanja.
Greške u braku, kao što je nevjera ili prekid bračne veze, imaju značajne posljedice, ne samo na supružnike, već i na njihovu djecu. Biblija kaže da grijeh preljuba i nevjere može rezultirati jedinstvenim prokletstvom koje traje i do deset generacija. Ova stroga kazna ne utječe samo na pojedince koji su počinili grijeh, već i na njihovo potomstvo. Često se primjećuje da su u ovu raspravu uključena djeca koja nisu rođena zbog preljuba i grijeha. Zanimljivo je da dok drugi grijesi, poput ubojstva, imaju posljedice za četiri generacije, implikacije preljuba sežu čak do deset generacija.
Primjer koji se navodi u Bibliji je izvještaj o kralju Davidu i njegovoj supruzi Mihali. Kad se David radovao pred Bogom, Mihala je njegove postupke smatrala neprikladnima i prezirala ga je. Zbog oholog držanja Bog ju je kaznio neplodnošću. Ova pripovijest ilustrira kako arogancija i ponos mogu rezultirati nemogućnošću rađanja djece, dok se posljedice preljuba mogu proširiti kroz deset generacija. Biblijska učenja pokazuju da prokletstva imaju značajnu moć i mogu duboko utjecati na pojedince i njihove buduće generacije.
Nameću psihološku težinu, dovodeći do emocija poput krivnje, straha i nesigurnosti. Kako bismo spriječili te ozbiljne posljedice, bitno je pridržavati se Božjih zakona i raditi na održavanju svetosti braka. Biblija kaže da je brak svet i da se ne može raskinuti, a kršenje toga može rezultirati teškim posljedicama, koje ne utječu samo na pojedince već i na njihovo potomstvo. Posljedice preljuba mogu se protezati i do deset generacija, dok ponos i arogancija mogu rezultirati potpunom nesposobnošću rađanja djece.
Kako bismo spriječili te strašne kazne, ključno je živjeti u skladu s Božjim načelima i poštovati svetost braka. Naziv “Biblija” vjerojatno potječe iz feničke luke Byblos, poznate kao središte trgovine papirom, s izvornim značenjem “svitak” ili “list”. Grčki izraz biblos izveden je iz imena luke Byblos, a njegov deminutivni oblik množine je biblia, što u prijevodu znači “knjige”.
Naposljetku je ovaj izraz prešao u latinski u svom obliku jednine, au suvremenim jezicima sada ga koristimo za označavanje jedne knjige — Biblije ili Svetog pisma. Biblija je temeljno podijeljena na dva dijela: Stari zavjet i Novi zavjet. Stari zavjet pripovijeda o stvaranju svijeta i čovječanstva, detaljno opisujući povijest Božjeg izabranog naroda do Isusa Krista. Nasuprot tome, Novi se zavjet usredotočuje na život i službu Isusa Krista, kao i na povijest rane kršćanske zajednice do kraja 1. stoljeća.
Dok Židovi priznaju samo Stari zavjet, kršćani prihvaćaju i Stari i Novi zavjet. Biblija sadrži vlastiti kanon, koji se odnosi na pravu kompilaciju priznatih svetih tekstova i za židovsku i za kršćansku zajednicu. Ovaj kanon uključuje 46 knjiga Staroga zavjeta i 27 knjiga Novoga zavjeta. Ipak, broj knjiga koje čine starozavjetni kanon varira.
