Nauka i tehnologija napreduju ogromnim koracima iz dana u dan i ono što se nekada smatralo činjeicama danas se dovodi u pitanje. Naša tema je čokolada i kako ona utiče na naše zdravlje.
Hrana koja se obično povezuje s nezdravom prehranom zapravo može olakšati smanjenje rizika od srčanih bolesti. Dijetetske smjernice obično preporučuju izbjegavanje konzumacije čokolade. Međutim, određene komponente čokolade imaju potencijal poboljšati zdravlje srca i pružiti dodatne dobrobiti. Ključno je zapamtiti da vrsta čokolade koju konzumirate ima značajan utjecaj na dobrobiti koje ćete od nje imati. Primjerice, tamna čokolada ima najveći postotak kakaa, zato ima više koristi od bijele čokolade koja nema kakao.
- Nekoliko važnih sastojaka čokolade ima potencijal pomoći u održavanju zdravlja vašeg srca i smanjiti vjerojatnost srčanih bolesti… Čokolada i kakao sadrže mnogo nutritivnih vrijednosti, prvenstveno u obliku flavonoida. Fotografija: Shutterstock Kako čokolada može pomoći u prevenciji bolesti srca? Flavonoidi Čokolada i kakao prvenstveno se sastoje od biljnih nutrijenata, a tih nutrijenata ima i u borovnicama, jabukama, crnom vinu i jagodama. Tamna čokolada inače ima najveću količinu flavonoida, a ako se konzumira redovito može značajno sniziti krvni tlak.
Flavonoidi su također učinkoviti spojevi protiv starenja koji smanjuju oštećenje stanica uzrokovano slobodnim radikalima, ti spojevi također imaju sposobnost sprječavanja razvoja nekih vrsta raka povezanih s oštećenjem slobodnih radikala. Druga istraživanja su pokazala da flavonoidi imaju značajnu ulogu u smanjenju vjerojatnosti krvnih ugrušaka i moždanog udara. U jednoj studiji koja je istraživala utjecaj kakaovca na krvni tlak i vaskularnu funkciju, otkriveno je da prirodni flavonoidi: polifenoli dobiveni iz kakaovca, mogu biti povezani sa smanjenom vjerojatnošću kardiovaskularnih bolesti i moždanog udara.
Smanjenje kolesterola Sve veći broj studija pokazuje da umjerena količina tamne čokolade može olakšati smanjenje “lošeg kolesterola”. Smatraju se lipoproteinima niske gustoće s niskom koncentracijom kolesterola (LDL), te su čestice često povezane s začepljenjima arterija i povećanom vjerojatnošću bolesti i komplikacija. Jedna studija u “Journal of the American Heart Association” objavila je da dnevna kombinacija tamne čokolade i badema može smanjiti LDL kolesterol za čak 7% u samo mjesec dana. analiza-za-određivanje-holesterola.jpg Važno je prepoznati da je manje istraživanja provedeno u prilog tvrdnji da sama tamna čokolada ima značajan učinak na smanjenje razine kolesterola. Više je prikladno.
Komentirajući rezultate, dr. sc. Alice H. Lichtenstein rekla je: “Ovo je bila dobro kapitalizirana studija koja je pokazala da zamjena udjela zasićene masti u mliječnim proizvodima (maslac i sir) udjelom nezasićene masti u orašastim plodovima (bademima) ima pozitivan učinak na koncentracije lipida u plazmi.” Međutim, važno je prepoznati da je manje istraživanja provedeno u prilog tvrdnji da sama tamna čokolada značajno smanjuje razinu kolesterola.
Više je prikladno Magnezij Čokolada, posebno tamna čokolada, može osigurati značajne količine magnezija. U prosjeku, porcija tamne čokolade od 28 grama sadrži oko 65 mg magnezija. Ovaj esencijalni mineral ima važnu ulogu u brojnim tjelesnim funkcijama: podržava mišiće i živce te je ključan u održavanju razine šećera u krvi, piše Mirror.
Danas je čokolada uobičajena u svakodnevnom životu ljudi i jedna je od najomiljenijih slastica na Zemlji. Međutim, put njegovog razvoja nije bio baš ugodan. Priča o podrijetlu čokolade smještena je prije nekoliko tisuća godina u središte drevnih srednjoameričkih kultura, gdje je imala drugačiju funkciju od one koju ima danas. Prvi koji su značajnije koristili kakaovce bile su Maje, a potom i Asteci koji su od njegovih zrna napravili napitak “xicocolatl” – gorku, osvježavajuću tekućinu bez šećera, pomiješanu s vodom, začinima i ljutom papričicom. Ovo piće nije bilo samo jednostavna poslastica, već slavlje u posudi.
Smatralo se da povećava moć, snagu, pa čak i božanska svojstva. Vladari poput Moctezume upijali bi ga svaki dan, vjerovali su da će to povećati njihovu snagu i fokus. Međutim, kakao nije bio koristan samo zbog svog okusa. Sjemenke kakaovca koristile su se kao oblik valute. Povijesni izvještaji govore da je za kupnju pilića bilo potrebno 10 zrna, a za kvalitetnu tkaninu 100 zrna. U toj kulturi kakao nije bio samo hrana, već i sredstvo plaćanja, simbol ponosa i duhovna vrijednost.
Kada su španjolski kolonisti stigli u Novi svijet u 16. stoljeću, nisu primijetili ovo izvanredno piće. Hernán Cortés i njegova ekipa prepoznali su važnost dokumenta pa su ga odlučili pokazati europskom sudu. Međutim, gorak okus nije se svidio Španjolcima. Počeli su ga mijenjati – izbacili su ljute sastojke i dodali mu šećer i cimet, stvarajući blaži i ugodniji napitak koji je brzo postao naklonjen aristokraciji.
