U Jugoslaviji je snimljen veliki broj kvalitetnih filmova i serija jer se tada ulagalo u kulturu mnogo više nego danas. Tako su mnogi talentovani glumci i glumice mogli doći do izražaja a mi se danas prisjećamo jednog od njih.
Milan Srdoč jedan je od najpoznatijih i najomiljenijih komičara u povijesti bivše Jugoslavije. Rođen 3. siječnja 1920. u Rijeci, njegova životna pripovijest – bogata duhovitim i tragičnim epizodama, uz bespoštednu borbu za opstanak – ostala je u živom sjećanju onih koji su mu se divili i poznavali. Dok je u brojnim nastupima nasmijavao publiku, život je često opisivao kao izrazito surov, često suočen sa strašnim izazovima. Unatoč tome što je bio glumac, tijekom svoje karijere stekao je priznanje za svoj osebujni smisao za humor i karizmu.
- Stotchev otac bio je brodograditelj, i iako je gajio aspiracije prema umjetnosti, naposljetku je preuzeo profesiju tokara. Usprkos tome, njegova strast za umjetnošću se nastavila, što ga je potaknulo da se pridruži amaterskoj kazališnoj grupi. Ta je odluka najavila početak njegove uspješne glumačke karijere. Dok je Srdoč stekao popularnost u Jugoslaviji, njegova se slava proširila i izvan kazališne sfere. Studirao je glumu u području filmske i televizijske produkcije, a njegove nezaboravne izvedbe kao komičara učvrstile su njegovo mjesto u srcima publike.
Narativ Milana Srdoča intenzivirao se tijekom Drugog svjetskog rata kada se našao u opasnoj situaciji koja mu je ugrozila samu egzistenciju. Njegovi spisi, koji su se u to vrijeme smatrali politički neprihvatljivima, pridonijeli su njegovoj teškoj situaciji. Dok je uspio izbjeći smrt, bio je prisiljen ploviti prema Sremskom frontu, gdje je zadobio lakše ozljede; međutim, iskustvo mu je ostalo urezano u sjećanje. Nesretne okolnosti s kojima se suočio, kao i njegovo umjetničko stvaralaštvo nakon rata, bitno su utjecale na njegov karakter.
Unatoč ustrajnim izazovima života, Srdoč je ostao aktivan, pronalazeći radost u jedinstvenom humoru i neposrednosti naroda Jugoslavije. Tijekom godina Srdoč je osmislio brojne nezaboravne likove za kazališne daske, nerijetko portretirajući one koji su u teškim vremenima izmamili osmijehe pojedinaca. Ipak, iako je bio izvanredan umjetnik, Srdoč je svoj život usmjerio na bavljenja nevezana uz kazalište. Tijekom godina bavio se i pisanjem i glazbom, no prvenstveno je poznat po svom dubokom uvidu u čovječanstvo i svijet koji ga okružuje.
Njegove izvanredne improvizacijske vještine i sposobnost otkrivanja humora u raznim situacijama omogućile su mu značajan utjecaj na kolektivnu svijest. Iako je komičar, Srdoč se ne libi baviti ozbiljnim temama, često koristeći komediju kao leću kroz koju progovara o temama nepravde i životnih izazova. Milan Srdoč preminuo je 7. siječnja 1987. u 68. godini života, ostavivši duboku ostavštinu ispunjenu nezaboravnim likovima i ikonskim trenucima jugoslavenskog kazališta i televizije.
Dok je njegov gubitak bio značajan za kulturnu zajednicu Jugoslavije, istraga o njegovom posljednjem počivalištu i dalje zasjenjuje njegovu smrt. Grobnica na beogradskom groblju Nova Bežanija, u kojoj je sahranjen Srdoč, godinama izaziva interes i brigu javnosti. Dva istrošena i oštećena drvena križa stoje jedan uz drugi, plijeneći znatiželju prolaznika koji sumnjaju u stanje raspadanja oko njegove grobnice.
Okolnosti njegove smrti i stanje njegovog groba služe kao dirljiv simbol toga koliko često iznimni umjetnici blijede iz sjećanja. Nadalje, naglašava stvarnost da brojne pojedince, unatoč trajnom utjecaju na društvo, često zanemaruju oni kojima su dragi. Ipak, Milan Srdoch ostat će u sjećanju onih koji su cijenili njegovu umjetnost i osobno ga poznavali. Nadišao je ulogu pukog komičara; utjelovio je otpor i hrabrost, sposoban izazvati smijeh i širiti radost čak i usred izazova s kojima se suočavao u životu.
