Da bi naš organizam savršeno funkcionisao potrebno je budu ispunjeni mnogi uslovi. Prije svega naše tijelo ima osnovne potrebe koje se moraju zadovoljiti a jedna od njih je i san i odmor.Međutim veliki broj ljudi ima problema sa nesanicom.
Promjenjivi vremenski obrasci postavili su izazove za određene pojedince u postizanju mirnog sna, dok drugi nailaze na prepreke kada pokušavaju ustati u ranim satima dana. U nedavnoj epizodi popularne TV emisije “150 minuta” dr. Irena Đorđević, renomirana psihijatrica i psihoterapeutkinja, pružila je dragocjene uvide u uzroke ovih problema, različite čimbenike koji utječu na san i učinkovite strategije za poboljšanje njegove ukupne kvalitete.
Iako se povremeni napadi nesanice općenito smatraju prihvatljivima, specifične situacije mogu ukazivati na potencijalne temeljne zdravstvene probleme. Ako imate poteškoća s postizanjem mirnog sna, ključno je promijeniti svoj noćni režim i vratiti osjećaj dosljednosti.
U ovo doba godine često se spominje stanje poznato kao sindrom proljetnog umora. Usred buđenja prirode može se činiti paradoksalnim da osjećamo umor, letargiju i pospanost. Prema riječima dr. Đorđevića, na prijelazu iz zime u proljeće naše tijelo prolazi kroz različite fiziološke transformacije koje različito reagiraju na povoljne vremenske uvjete.
Tijekom zimske sezone, naši prehrambeni obrasci se mijenjaju, uzrokujući smanjenje unosa svježih namirnica i esencijalnih vitamina, kao i nedostatak izlaganja sunčevoj svjetlosti. Prelazak iz zime u proljeće često može rezultirati fenomenom koji se naziva sindrom proljetnog umora.
Imperativ je da se naša tijela priviknu na te promjene kako bi se pravilno prilagodila. Unutar područja poremećaja spavanja, postoji stanje koje se naziva nesanica, a obilježeno je poteškoćama u započinjanju sna, doživljavanju noćnih buđenja ili preranog buđenja. Osjećaj nezadovoljavajućeg sna često se javlja uz ovo stanje.
Iako opći konsenzus sugerira da je optimalno trajanje sna između 8 i 9 sati, ključno je prepoznati pojedinačne varijacije. Nekim pojedincima može biti potrebno manje sna, dok drugima može trebati više. Dr. Đorđević objašnjava da ovoj varijabilnosti pridonosi nekoliko čimbenika, poput genetske predispozicije, dobi, razine stresa i cjelokupnog zdravstvenog stanja.
Dr. Đorđević daje sljedeće smjernice za procjenu kvalitete sna. Prema riječima dr. Đorđevića, ključ postizanja pomlađenog i mirnog sna leži u njegovoj kvaliteti. Ako se probudimo revitalizirani, to znači da smo dovoljno spavali. Odlučujući faktor u ovom pitanju je naša ukupna kvaliteta života.
- Kada osjetimo razdražljivost, umor i pad koncentracije, ti simptomi jasno ukazuju na nedostatak dovoljno sna. Kako vrijeme prolazi, naša volja i raspoloženje postupno opadaju. Dakle, kako možemo prepoznati prisutnost nesanice? Doktorica Đorđević ističe važnost neprekidnog sna i potencijalne prednosti kratkog poslijepodnevnog drijemeža. Ističe važnost ne oslanjanja na samoliječenje kao dugoročno rješenje za regulaciju sna, upozoravajući na takvu praksu.
Dr. Đorđević naglašava da nesanica uvijek ima temeljni uzrok i da se treba pozabaviti ako traje dva ili više tjedana. U prva tri tjedna lijekovi mogu ponuditi privremeno olakšanje, no dr. Đorđević je istaknuo važnost pronicanja u temeljne uzroke, često povezane s anksioznošću, depresijom ili sličnim stanjima.
Uz to, dao je praktične savjete za postizanje mirnijeg sna. Dr. Đorđević ponudio je vrijedne prijedloge za poboljšanje kvalitete sna, poput isključivanja s ometajućih uređaja i odlaganja mobilnog telefona barem sat vremena prije spavanja. Upuštanje u umirujuće aktivnosti poput kupanja u toploj kupki, ispijanja čaja, slušanja umirujuće glazbe i postupnog opuštanja tijela također može biti korisno.
