Danas je ritam života jako ubrzan i ljudi su stalno pod stresom što ostavlja posljedice i na zdravlje. Jedan od najčešćih problema je nesanica i pojedinci se bore protiv nje tako što uzimaju lijekove.
U posljednje vrijeme sve veći broj ljudi navodi da ima poteškoća vezanih uz spavanje. Dok je nekim pojedincima teško započeti spavanje, drugi se susreću s čestim buđenjem tijekom noći, a neki prijavljuju postojan osjećaj umora unatoč dovoljnom odmoru. Gostujući u emisiji “150 minuta” na Prvoj televiziji, dr. Irena Đorđević, psihijatrica i psihoterapeutkinja, ponudila je vrijedne uvide u rješavanje ove sve veće brige. Što objašnjava naše izazove sa spavanjem?
Prijelaz između godišnjih doba, posebice iz zime u proljeće, često dovodi do onoga što se naziva proljetnim umorom. Kako priroda oživljava, mnogi se pojedinci susreću s osjećajima letargije, iscrpljenosti i pospanosti. Ova se pojava može povezati s fiziološkim promjenama kroz koje tijelo prolazi tijekom tog vremena. Prehrambene navike tijekom zime obilježene su manjkom svježeg voća i povrća, uz smanjeni unos vitalnih vitamina. Ograničena izloženost sunčevoj svjetlosti:
Zimska sezona često rezultira smanjenim pristupom prirodnoj svjetlosti, što može nepovoljno utjecati na razinu energije i opće raspoloženje. Nagle promjene klime zahtijevaju da ljudsko tijelo prođe razdoblje aklimatizacije kako bi se prilagodilo povišenim temperaturama. Što je nesanica i kako je prepoznati? Nesanica nije definirana samo nedostatkom sna; označava stanje obilježeno padom kvalitete sna. Ovo stanje je povezano s različitim simptomima, koji uključuju: Poteškoće u započinjanju spavanja, smetnje tijekom noći ili prerano buđenje ujutro mogu dovesti do osjećaja umora unatoč tome što ste spavali.
Idealna količina sna razlikuje se među pojedincima; dok šest sati može biti dovoljno za neke, drugima može trebati i do devet sati da postignu osjećaj obnove. Ipak, bitno je da se pojedinci nakon buđenja osjećaju revitalizirani i spremni sudjelovati u svojim svakodnevnim naporima. Posljedice neadekvatnog sna: Ako je sna nedovoljno, mogu se pojaviti sljedeće posljedice: Smanjena koncentracija i produktivnost, uz razdražljivost i umor. Pad motivacije i interesa za dnevne aktivnosti.
- Koje se metode mogu koristiti za poboljšanje kvalitete sna? Dr Đorđević predlaže nekoliko mjera koje bi mogle biti korisne: Izbjegavajte dugotrajnu upotrebu tableta za spavanje. Samostalna primjena lijekova može dovesti do negativnih posljedica. Ako nesanica potraje dulje od dva tjedna, važno je utvrditi temeljne uzroke koji mogu uključivati anksioznost, depresiju ili druge zdravstvene probleme. Preporučljivo je deaktivirati elektroničke uređaje sat vremena prije spavanja.
Mobilni telefoni, tableti i slični uređaji emitiraju plavu svjetlost koja ometa proizvodnju melatonina, hormona koji regulira san. Stvorite umirujuće rituale. To može uključivati prepuštanje toploj kupki, uživanje u šalici čaja od kamilice, slušanje mirne glazbe ili čitanje knjige. Održavajte odgovarajuću higijenu spavanja uvođenjem redovite rutine odlaska na spavanje, koja pomaže u pripremi tijela za noć oporavljajućeg odmora. Je li kratak popodnevni san koristan? Iako se često smatra nepotrebnim, kratko poslijepodnevno drijemanje doista može biti korisno, osobito za pojedince koji se noću ne odmaraju dovoljno.
Međutim, ključno je ograničiti trajanje na najviše 20 do 30 minuta kako bi se spriječilo ometanje noćnog sna. Zaključno, temelj zdravog načina života temelji se na kvalitetnom snu. Spavanje je temeljna potreba ljudskog tijela, jednako je važna kao odgovarajuća prehrana i redovita tjelesna aktivnost. Problemi povezani sa spavanjem, poput nesanice, mogu ozbiljno umanjiti kvalitetu života, narušiti produktivnost, utjecati na raspoloženje, pa čak i povećati vjerojatnost brojnih zdravstvenih komplikacija.
Posljedično, imperativ je dati prioritet stvaranju okruženja pogodnog za regenerativni i pomlađujući san. Narativ dr. Irene Đorđević pokazuje da nesanica često služi kao znak kroničnog problema, a ne samo prolazna briga; često ukazuje na unutarnju neravnotežu unutar tijela. Razni čimbenici mogu pridonijeti nesanici, uključujući sezonske fluktuacije, štetne navike ili nedovoljnu higijenu spavanja. Nadalje, može također predstavljati simptom dubljih problema kao što su anksioznost, depresija ili hormonska neravnoteža.
Bez obzira što je u pozadini stanja, brzo djelovanje i provedba pozitivnih promjena može pomoći u ponovnom uspostavljanju zdravog obrasca spavanja. Koja se znanja mogu steći? Prema liječnici, na kvalitetu sna ne utječe samo duljina sna, već i njegova dubina i sposobnost da nas obnovi za sljedeći dan. Unutar ovog okvira ne može se precijeniti važnost higijene spavanja. Poboljšanje kvalitete sna može se postići prestankom korištenja elektroničkih uređaja, uspostavljanjem umirujućih rutina i izbjegavanjem stimulansa poput kofeina ili alkohola prije spavanja.
Štoviše, prepoznavanje prelaska nesanice u kronični problem je od vitalne važnosti. Kada poremećaji spavanja traju dulje od dva tjedna i nepovoljno utječu na dnevne aktivnosti, neophodno je potražiti savjet stručnjaka. Iako lijekovi za spavanje mogu pružiti privremeno olakšanje, oni ne rješavaju temeljni uzrok stanja i mogu dovesti do ovisnosti ili daljnjih zdravstvenih problema. Koje mjere možemo poduzeti u ovom trenutku? Manje izmjene mogu dati značajne rezultate.
Započnite s jednostavnim promjenama kao što je ranije isključivanje telefona, uspostavljanje umirujuće večernje rutine i povećanje vaše izloženosti prirodnom svjetlu tijekom dana. Osim toga, briga o vašem općem blagostanju, što uključuje odgovarajuću prehranu i tjelesnu aktivnost, ključna je za poticanje boljeg sna. Ako naiđete na poteškoće sa spavanjem, bitno je odmah se suočiti s tim problemima. Obratite pozornost na signale svog tijela, primijenite nove rutine i, ako je potrebno, posavjetujte se sa stručnjakom za savjet.
