Dijabetes je bolest modernog doba a ono što je poražavajuće je da sve veći broj mladih ljudi pa čak i djece oboljeva od njega. Povišena razina šećera u krvi ima svoje simptome o kojima možete čitati u nastavku.
Dijabetes tipa 2 postaje prevladavajući i značajan zdravstveni problem u suvremenom društvu. Često se naziva “stanje s kojim se može živjeti”, dijabetes tipa 2 predstavlja značajne zdravstvene rizike ako se odmah ne identificira i ne liječi. Pravovremeno prepoznavanje simptoma, dosljedno praćenje razine glukoze u krvi i preventivne mjere mogu uvelike ublažiti vjerojatnost teških komplikacija povezanih s ovim stanjem.
- Neophodno je educirati pojedince o dijabetesu i njegovim simptomima kako bi mogli prepoznati rane pokazatelje bolesti i poduzeti potrebne radnje za očuvanje zdravlja. Pravovremeno prepoznavanje simptoma povezanih s dijabetesom tipa 2 ključno je za sprječavanje teških komplikacija. Često pojedinci ne prepoznaju ove simptome, pogrešno ih pripisuju stresu, umoru ili pretjeranim zahtjevima, što može rezultirati odgođenom dijagnozom stanja. Tijelo ima sposobnost prilagoditi se na povišenu razinu šećera u krvi, čineći simptome manje vidljivima, čak i kada bolest napreduje.
Najčešći uočeni pokazatelji povišene razine šećera u krvi su sljedeći: Suha usta uobičajena su pojava kod osoba s dijabetesom, prvenstveno kao posljedica povećanog izlučivanja urina i dehidracije povezane s visokim razinama šećera u krvi. Osim toga, učestalo mokrenje, kao posljedica povišene razine šećera u krvi, pridonosi gubitku tekućine i posljedičnoj dehidraciji. Pojačana žeđ: Tijelo doživljava dehidraciju kao rezultat učestalog mokrenja, što dovodi do pojačanog osjećaja žeđi.
Umor i smanjena razina energije: Osobe s nekontroliranim dijabetesom često prijavljuju osjećaj umora i iscrpljenosti jer njihova tijela nisu u stanju učinkovito koristiti glukozu za energiju. Simptomi se u početku mogu pojaviti kao blagi i progresivno se pojačavati, što često navodi pojedince da odgode dijagnozu i liječenje dijabetesa tipa 2. Kada se dijabetes ne liječi na odgovarajući način, posljedice mogu biti teške i čak dovesti do smrti.
Među težim komplikacijama povezanim s nekontroliranim dijabetesom tipa 2 su: Amputacija noge može biti posljedica dijabetesa, što može dovesti do neadekvatne cirkulacije, smanjenog protoka krvi u nogama i komplikacija u cijeljenju rana. U ekstremnim slučajevima, ovi problemi mogu kulminirati nužnošću amputacije noge. Zatajenje bubrega može se pojaviti kao posljedica dugotrajno povišene razine šećera u krvi, što može rezultirati oštećenjem bubrega i posljedično zahtijevati dijalizu.
Osim toga, sljepoća može biti posljedica dijabetičke retinopatije, stanja koje utječe na krvne žile u oku, što dovodi do oštećenja vida i rizika od sljepoće ako se ne riješi odmah. Kardiovaskularni problemi: Osobe kojima je dijagnosticiran dijabetes suočene su s povećanom vjerojatnošću da će doživjeti kardiovaskularne bolesti, poput srčanog i moždanog udara. Zbog ozbiljnosti ovih komplikacija bitno je dati prioritet obrazovanju o dijabetesu tijekom cijele godine, umjesto da ga ograničimo na Svjetski dan dijabetesa. Rano prepoznavanje i brza intervencija mogu ublažiti ili spriječiti ove teške posljedice.
Dijabetes tipa 2 može se značajno spriječiti usvajanjem zdravog načina života. Kako je rekao Aleksandar Opačić, predsjednik Dijabetičkog društva Srbije, postoje različiti čimbenici pod našom kontrolom koji mogu pomoći da se smanji vjerojatnost razvoja dijabetesa. Među najznačajnijim radnjama koje pojedinac može poduzeti su: Bavljenje tjelesnom aktivnošću od najmanje 30 minuta dnevno, kao što je brzo hodanje, ima potencijal smanjiti rizik od razvoja dijabetesa tipa 2 do 50%.
Dosljedna tjelovježba povećava osjetljivost na inzulin, čime pomaže u regulaciji normalne razine šećera u krvi. Hranjiva prehrana obilježena obiljem povrća, voća, cjelovitih žitarica i korisnih masnoća, poput onih iz maslinova ulja i avokada, smanjuje vjerojatnost razvoja dijabetesa. Neophodno je ograničiti konzumaciju prerađene hrane, brze hrane, alkohola i duhana jer svaki od ovih elemenata nepovoljno utječe na razinu šećera u krvi. Rutinsko praćenje razine šećera u krvi preporučuje se svim osobama, a posebno onima s čimbenicima rizika, barem jednom godišnje.
Ako situacija zahtijeva, liječnik može predložiti češće procjene kako bi se osiguralo pravovremeno otkrivanje fluktuacija u razinama glukoze. Prevencija dijabetesa nije složen pothvat; međutim, to zahtijeva promjene u nečijem životnom stilu. Temelj uspjeha je bavljenje tjelesnom aktivnošću, uravnotežena prehrana i redoviti preventivni pregledi.
