Srčani i moždani udaqr su među najčešćim uzrocima smrti u svijetu i ono što posebno zabrinjaqa je da pogađaju sve veći broj mladih ljudi. Iako se smatra da oni dolaze bez upozorenja u nekim slučajevima nije tako.
Nedovoljna opskrba kisikom i hranjivim tvarima može uzrokovati oštećenje živčanih stanica, što dovodi do njihove smrti i posljedične ozljede mozga, što utječe na funkcije kojima upravlja zahvaćena regija mozga. Rezultat često ovisi o tome koliko brzo pacijent dobije liječničku pomoć. Vladimir Martinov, neurolog iz Londona, navodi da se određeni simptomi mogu manifestirati nekoliko dana ili čak do dva tjedna prije moždanog udara, a prepoznavanje tih znakova ključno je za pravovremenu pomoć.
- U nastavku su pokazatelji kojih morate biti svjesni: Iznenadna obamrlost ili slabost u određenom dijelu tijela, privremeni problemi s govorom, naglo pogoršanje vida, uključujući gubitak ili dupli vid, epizode vrtoglavice i nedostatak koordinacije ili svijesti, kao i intenzivne glavobolje, sve su to znakovi upozorenja . Primarni čimbenik rizika za moždani udar je nekontrolirani visoki krvni tlak, dok dodatni čimbenici rizika uključuju visok kolesterol, povišen šećer u krvi, fibrilaciju atrija, dijabetes, sjedilački način života, pretilost, nezdravu prehranu te obiteljsku povijest srčanih bolesti i moždanog udara.
Ako primijetite bilo koji od ovih znakova, ključno je odmah potražiti liječničku pomoć. Moždani udar je naglo neurološko stanje koje nastaje kao posljedica poremećaja moždane cirkulacije. Ovaj poremećaj dovodi do toga da određena područja mozga ne dobivaju odgovarajuću opskrbu kisikom i hranjivim tvarima. Posljedično, nedostatak ovih bitnih elemenata rezultira oštećenjem i smrću živčanih stanica u zahvaćenim regijama koje opskrbljuje oštećena krvna žila, što dovodi do oštećenja funkcija kojima upravljaju ta područja mozga.
Moždani udar može se klasificirati kao ishemijski, koji nastaje zbog ugruška koji začepljuje arteriju i ometa protok krvi, ili hemoragijski, koji nastaje zbog puknuća krvne žile, dopuštajući krvi da se infiltrira u okolno tkivo. Ishemijski moždani udari čine otprilike 85% svih moždanih udara i mogu se pojaviti zbog tromboze (razvoja ugruška u oštećenoj arteriji koja opskrbljuje mozak krvlju) ili embolije (kada se fragment ugruška odvoji od svog izvornog mjesta i putuje kroz krvotok, začepljujući cerebralnu arteriju). Hemoragijski moždani udari čine oko 15% svih moždanih udara.
Intracerebralni hematom nastaje kada krv iscuri iz žile u susjedno moždano tkivo, dok se subarahnoidno krvarenje događa kada krv uđe u prostor cerebrospinalne tekućine koji okružuje mozak. Ateroskleroza je primarni uzrok oštećenja krvnih žila u mozgu koje rezultira moždanim udarom. Ateroskleroza je stanje koje karakterizira nakupljanje masti, vezivnog tkiva, ugrušaka, kalcija i raznih drugih tvari unutar stijenki krvnih žila, što rezultira sužavanjem, začepljenjem i/ili slabljenjem tih žila.
Moždani udar povezan je sa značajno visokom stopom smrtnosti; dvije trećine osoba koje dožive moždani udar pate od različitih razina neuroloških oštećenja, dok se jedna trećina ovih pacijenata suočava s trajnim invaliditetom i u potpunosti se oslanja na pomoć drugih. Znakovi moždanog udara Najčešće uočeni znakovi moždanog udara uključuju: Utrnulost ili slabost u licu, ruci ili nozi – osobito ako zahvaća jednu stranu tijela – može zabrinjavati. Poremećaji govora mogu se manifestirati kao poteškoće u izgovoru riječi, potpuna nesposobnost artikulacije ili izazovi u razumijevanju govora druge osobe.
Također se mogu pojaviti iznenadni problemi s vidom, poput zamućenja ili gubitka vida na jednom oku ili na polovici vidnog polja. Iznenadna i jaka glavobolja praćena povraćanjem bez očitog uzroka još je jedan znak upozorenja. Osim toga, gubitak ravnoteže i koordinacije može se pojaviti zajedno s drugim simptomima, uključujući vrtoglavicu ili vrtoglavicu, nesigurnost tijekom hodanja i neočekivane padove.
Znakovi upozorenja koji prethode moždanom udaru ključni su za prepoznavanje. Pacijenti koji pokazuju prolazne simptome povezane s moždanim udarom trebaju sveobuhvatnu neurološku procjenu. Mnogi moždani udari nagoviješteni su ovim “znakovima upozorenja”, koji su prolazni simptomi koji nalikuju pokazateljima moždanog udara, ali traju puno kraće – uvijek manje od 24 sata – i poznati su kao prolazni ishemijski napadi (TIA).
Pojedinci koji dožive TIA suočeni su sa značajno povećanim rizikom od moždanog udara. Stoga, svatko tko je pretrpio tranzitorni ishemijski napadaj treba proći temeljitu neurološku procjenu kako bi se utvrdio temeljni uzrok.
