Kardiovaskularne bolesti odnosno bolesti srca su jako opasne i veliki broj ljudi izgubi život upravo zbog njih. Jedan od glavnih pokazatelja stanja našeg srčanog sistema je pritisak a u nastavku pročitajte malo više na ovu temu.
Bavljenje tjelesnom aktivnošću ključno je za promicanje zdravlja, poboljšanje cjelokupne kondicije i prevenciju raznih bolesti. Unatoč tome, ključno je vježbati uz pažljivo razmatranje vlastitih fizičkih ograničenja. Iako se redovita tjelovježba zagovara kao vitalna komponenta zdravog načina života, pretjerano naprezanje može dovesti do štetnih učinaka, poput povećanog rizika od srčanog udara, zatajenja srca i drugih kardiovaskularnih problema. Ovo naglašava nužnost da stručnjaci istaknu važnost umjerenosti i prilagođenog pristupa vježbanju.
- Preporučljivo je prije bavljenja bilo kojom vrstom tjelesne aktivnosti obaviti temeljit zdravstveni pregled, osobito za osobe srednje i starije dobi. Kako ističe prof. dr. Petra Otaševića, stručnjakinja interne medicine i kardiologije, personalizirana procjena zdravstvenog stanja olakšava prilagodbu režima vježbanja potrebama svakog pojedinca. Glavni elementi pregleda sastoje se od: Laboratorijski pregledi, uključujući analizu krvi i urina; mjerenje krvnog tlaka u mirovanju i tijekom napora; elektrokardiogram (EKG) za procjenu srčane funkcije; i ehokardiografija za pružanje sveobuhvatnog pogleda na rad srca i vaskularni sustav.
Ove procjene omogućuju liječnicima da procijene sigurnost tjelesne aktivnosti i daju savjete o prikladnoj vrsti i intenzitetu vježbanja. Koji su oblici tjelesne aktivnosti najkorisniji? Stručnjaci preporučuju da bavljenje tjelovježbom ne bude ograničeno na okruženje u teretani. Brojne vrste aktivnosti mogu poboljšati fizičku i psihičku dobrobit. Najpovoljniji oblici tjelesne aktivnosti su: Hodanje je izvrsna opcija za početnike i starije osobe. Brzo hodanje poboljšava zdravlje kardiovaskularnog sustava, dok trčanje jača srčani mišić i povećava izdržljivost.
Plivanjem se smanjuje stres na zglobovima, a istodobno se jača mišićna snaga. Vožnja bicikla pospješuje cirkulaciju i pomaže u trošenju kalorija. Planinarenje spaja fizički napor s uživanjem u prirodi. Bez obzira na odabrani oblik vježbanja, važno je postupno povećavati intenzitet kako bi se spriječile ozljede i izbjeglo prenaprezanje. Ključni element sigurnog vježbanja uključuje pažljivo praćenje otkucaja vašeg srca tijekom bavljenja tjelesnom aktivnošću.
Prema stručnjacima, maksimalni broj otkucaja srca tijekom vježbanja može se odrediti pomoću jednostavne formule: Maksimalni broj otkucaja srca izračunava se oduzimanjem vaše dobi od 220. Na primjer: 50-godišnjak ne bi smio preći broj otkucaja srca od 170 otkucaja u minuti, dok 60-godišnjak ne bi trebao ostati ispod 160 otkucaja u minuti. Povišenje broja otkucaja srca iznad ovih predloženih granica može rezultirati pretjeranim opterećenjem kardiovaskularnog sustava, čime se povećava rizik od komplikacija kao što su aritmije, povišeni krvni tlak i infarkt miokarda.
Prednosti dosljedne tjelesne aktivnosti Redovito vježbanje nudi brojne zdravstvene prednosti, koje uključuju: Smanjenje vjerojatnosti kardiovaskularnih bolesti, poboljšanje cirkulacije i snižavanje krvnog tlaka su među prednostima redovite tjelovježbe. Nadalje, pomaže u regulaciji tjelesne težine i smanjenju nakupljanja masnog tkiva, a istovremeno podiže razinu energije i otpornost organizma. Tjelovježba pridonosi smanjenju rizika od dijabetesa tipa 2 i jačanju mišića, kao i povećanju fleksibilnosti.
Osim fizičkih prednosti, bavljenje tjelovježbom pozitivno utječe na mentalno zdravlje ublažavanjem stresa, podizanjem raspoloženja i jačanjem samopouzdanja. Bavljenje tjelesnom aktivnošću neophodno je za očuvanje zdravlja; međutim, mora se poduzeti s osjećajem odgovornosti i umjerenosti. Prije započinjanja rigoroznijeg programa vježbanja, osobito za pojedince srednje dobi i starije, nužno je proći liječničku procjenu kako bi se procijenila sigurnost predloženog režima vježbanja.
Primarne preporuke su sljedeće: Odaberite aktivnosti koje smatrate ugodnim kako biste osigurali njihovu dugoročnu održivost. Kako biste spriječili ozljede, postupno povećavajte intenzitet svog angažmana. Kako biste izbjegli prenaprezanje, bitno je pratiti otkucaje srca. Za optimalne rezultate, integrirajte kardiovaskularne vježbe i trening snage u svoju rutinu. Obratite pozornost na signale svog tijela i suzdržite se od prekoračenja svojih mogućnosti.
U konačnici, održavanje zdravog načina života ne uključuje samo tjelesnu aktivnost, već i dobro zaokruženu prehranu, adekvatan san i učinkovito upravljanje stresom. Kada joj se pravilno pristupi, vježbanje može poslužiti kao siguran i koristan partner u potrazi za vitalnošću i dugovječnošću.
