Došlo je ljeto i sada možemo uživati u svježem voću i povrću a oni koji ga sami uzgajaju imaju benefit da znaju da jedu zdrave namirnice. Jedna od ponekad zapostavljenih je grašak koji je jako zdrav za nas.

Manje poznata činjenica o grašku je njegova dvostruka priroda – iako je bogat izvor vitamina i proteina, koji služi kao prirodna ljekarna, također ima potencijal izazvati alergije i predstavljati ozbiljne zdravstvene rizike. Unutar samo 80 grama graška može se pronaći mnoštvo nutritivnih sastojaka, uključujući 67 kalorija, 12,5 grama ugljikohidrata, kao i esencijalna dijetalna vlakna, vitamine A, K, C i minerale poput mangana, željeza i fosfora.

  • Konzumacija graška može dovesti do probavnih problema. S druge strane, lektini koji se nalaze u grašku mogu izazvati nadutost, plinove, gastritis i zadržavanje tekućine. Osim toga, prisutnost fitinske kiseline u grašku može spriječiti sposobnost tijela da apsorbira esencijalne hranjive tvari poput željeza, kalcija, magnezija i cinka. Konstantna konzumacija graška, s obzirom na značajan udio ugljikohidrata, ima potencijal pridonijeti povećanju tjelesne težine.

Prema Healthshots.com, medicinski stručnjaci primijetili su da konzumacija graška u prekomjernim količinama može potencijalno poremetiti rad bubrega, budući da sadrži značajan udio proteina. Osim toga, grašak ima sposobnost podizanja razine mokraćne kiseline u tijelu, što dovodi do nelagode i upale u zglobovima. Prema nutricionistima, pojedincima se preporuča dnevno konzumirati tri do četiri žlice konzerviranog graška.

Važno je izbjegavati prekoračenje ovih količina, jer to može dovesti do razvoja jakih plinova, inhibicije proizvodnje enzima i distrofije masne jetre, a sve je to uzrokovano viškom purina. Kako bi spriječili osjećaj nelagode, starijim osobama se savjetuje da izbjegavaju konzumaciju konzerviranog graška zbog mogućeg zadržavanja purinske kiseline u mišićima. Bolesnici s bolestima gušterače trebali bi izbjegavati konzumaciju konzerviranog graška zbog visokog sadržaja šećera i soli.

Osim toga, osobe s problemima gastrointestinalnog trakta, gihta, kolecistitisa, gastritisa i čira trebaju se suzdržati od konzumiranja ove namirnice. Konzumacijom zelenog graška može se potaknuti nadutost, pa je preporučljivo biti umjeren. Ova mjera opreza posebno je važna za pojedince u određenim kategorijama, kao što su mala djeca, trudnice i one koje doje. Dokazano je da povećanje unosa vlakana u vašoj prehrani smanjuje šanse za razvoj bolesti srca, kao što je prethodno spomenuto.

Grašak je izvrsna opcija za povećanje potrošnje vlakana. Međutim, njihove kardiovaskularne prednosti nadilaze sadržaj vlakana. Prema Shapiru, grašak je bogat esencijalnim mineralima koji promiču zdravlje srca, uključujući magnezij, kalij i kalcij. Kalij igra ključnu ulogu u snižavanju krvnog tlaka, dok magnezij olakšava transport kalcija i kalija do srca.

Poticanje prirodne obrane tijela glavna je briga brojnih pojedinaca, osobito u hladnijim mjesecima. Dobro zaokružena prehrana koja obiluje esencijalnim nutrijentima ključna je za jačanje imunološkog sustava tijekom cijele godine. Grašak nudi sveobuhvatan niz elemenata za potporu imuniteta, kao što je 13 posto preporučenog dnevnog unosa vitamina C, velika količina vitamina E, cink i korisni antioksidansi koji pomažu u borbi protiv infekcija.

Dok se mrkva obično hvali zbog svoje sposobnosti poboljšanja vida, važno je napomenuti da grašak također igra značajnu ulogu u promicanju zdravlja očiju. Jedna porcija zelenog graška osigurava značajnih 24 posto dnevnog preporučenog unosa vitamina A.

Prema Shapiru, grašak ima relativno nizak glikemijski indeks (GI), što ga čini korisnim za regulaciju razine glukoze u krvi. Dodatno, kombinacija vlakana i proteina koja se nalazi u grašku može pridonijeti produljenoj sitosti, smanjujući vjerojatnost grickanja i posljedično sprječavajući nagla povećanja razine šećera u krvi.

Preporučujemo