Većina ljudi voli da putuje i oni koji za to imaju priliku posjećuju razna mjesta u svijetu. Međutim nekima se desi da im upravo putovanje koje su izabrali za odmor i opuštanje prisjednu i da ih se sjećaju sa ne baš lijepim uspomenama.
Ross Constable, 48-godišnjak podrijetlom iz Velike Britanije, otišao je na odmor u Tajland, ne sluteći da će njegov povratak iz, kako ga je opisao, “raja na zemlji” pratiti ozbiljni zdravstveni problemi. Tijekom desetodnevne obiteljske ekskurzije u Phuketu, susreo se s jednim ubodom komarca koji će zauvijek promijeniti tijek njegova života. Isprva mu se ugriz nije činio značajnim te je nastavio uživati u odmoru. Međutim, nedugo nakon povratka kući, počeo je osjećati intenzivne simptome slične gripi, uključujući umor, bolove u tijelu i visoku temperaturu.
Kako mu se stanje pogoršavalo, pozvao je hitnu pomoć; međutim, početni simptomi pogrešno su protumačeni kao infekcija potencijalno zaražena tijekom leta. U tjednima koji su uslijedili, medicinski stručnjaci nastavili su njegove simptome pripisivati gripi, ali kako se Rossovo zdravlje pogoršavalo, postalo je očito da je problem ozbiljniji. Sjećao se kako je dva tjedna bio vezan za krevet, borio se s dehidracijom, nesvjesticama, intenzivnom boli iza očiju i značajnim gubitkom težine.
Počeo je gubiti kontrolu nad stvarnošću, doživljavajući iluzije koje su uključivale osjećaj da je viši od okolnih zgrada. Nakon niza pregleda, konačno je zaključeno da je obolio od denga groznice — virusne infekcije koju šire komarci i koja može biti smrtonosna. Osim toga, stručnjaci su izrazili zabrinutost zbog japanskog encefalitisa, virusne infekcije koja može uzrokovati upalu mozga. Dok su liječnici uspješno identificirali izvor infekcije, bili su zbunjeni kasnijim neurološkim komplikacijama.
- Ross je doživio pojavu Touretteovog sindroma, neurološkog poremećaja karakteriziranog nevoljnim pokretima i zvukovima zvanim tikovi. Njegovi simptomi uključivali su nejasan govor, epizode frustracije, tjeskobe, depresije i misli koje se ponavljaju tipične za posttraumatski stresni poremećaj (PTSP). Iako su lijekovi omogućili privremeno olakšanje od ovih simptoma, oni su također inhibirali njegovu sposobnost doživljavanja emocija, zbog čega je podrška obitelji i prijatelja bila neophodna.
Bonus tekst:
Nekada smatran osnovnom namirnicom manje privilegiranih, kačamak danas doživljava renesansu kao “čista” egzotična delicija. Ovo jelo od bijelog ili žutog kukuruznog brašna nadaleko je poznato kao kukuruzna krupica ili palenta. Zbog svoje bezglutenske prirode, kačamak ne samo da je ugodan doručak, već se ističe i kao jedna od najzdravijih opcija koje možemo odabrati. Bogata vitalnim hranjivim tvarima potrebnim našem tijelu, kukuruzna krupica pruža niz vitamina, uključujući A, E i nekoliko vitamina B, kao i niz minerala.
Kačamak se ističe značajnim sadržajem fosfora, cinka, kalija, magnezija, mangana i selena. Točnije, sadrži oko 380 kalorija na 100 grama, a sastoji se od 12,7 posto vode, 10 posto proteina, 73 posto ugljikohidrata, 4,3 posto masti i 2,3 posto celuloze. Ugljikohidrati i masti koje nalazimo u kukuruznom brašnu pozitivno pridonose našem zdravlju, a posebno su korisni za rad crijeva. Značajan udio vlakana, u kombinaciji sa složenim ugljikohidratima, pojačava osjećaj sitosti. Te se hranjive tvari postupno apsorbiraju i tako podržavaju normalne probavne procese u crijevima.
Primarni razlog korisnosti kačamaka u ishrani leži u njegovoj dobrobiti, bez obzira na postojanje probavnih tegoba. Nadalje, kukuruz je bogat karotenoidima koji u kombinaciji s korisnim biljnim masnoćama značajno pridonose poticanju učinkovite crijevne peristaltike. Ovaj proces pomaže u sprječavanju zatvora i reguliranju probave. Zbog sastava zdravih masnoća, složenih ugljikohidrata i biljnih vlakana, kukuruz se preporučuje kao korisna namirnica osobama s povišenom razinom kolesterola. Osim toga, igra važnu ulogu u prevenciji kardiovaskularnih bolesti i jačanju zdravlja srca.
Kačamak se preporučuje dojenčadi i djeci jer pomaže poboljšanju probave i jačanju imuniteta pročišćavajući i jačajući crijevnu floru. Osobe s celijakijom ili upalnom bolešću crijeva moraju znati da kukuruz ne sadrži gluten. Stoga bi pacijenti koji boluju od Crohnove bolesti, upalne bolesti crijeva i dijabetesa trebali razmisliti o uključivanju kačamaka u redovitu prehranu.
