Da bi mašina za pranje veša radila pravilno i dugo bila u funkciji potrebno je održavati i čistiti. To je ponekad veliki problem jer se u njoj skuplja kamenac zbog tvrdoće vode.
Posjedujete mogućnost uklanjanja prljavštine i kamenca samostalno, bez potrebe za pomoći stručnjaka, osim ako nema specifičnih mehaničkih oštećenja vezanih uz kamenac. Rješavanje problema s vašom perilicom rublja ne mora zahtijevati značajne troškove. Ako sami poduzmete proces čišćenja, možete postići uštedu. Međutim, ključno je nabaviti neke vrijedne savjete kako biste osigurali sigurno obavljanje zadatka.
Počnite s čišćenjem spremnika za vodu unutar perilice. S vremenom može doći do nakupljanja ostataka deterdženta i kamenca, što može oštetiti uređaj i smanjiti njegovu učinkovitost čišćenja. Kako biste riješili ovaj problem, pripremite jednostavnu mješavinu koja se sastoji od sapuna za pranje rublja, vodikovog peroksida i sode bikarbone. Ovu smjesu treba nanijeti na površinu dozatora, pustiti da djeluje i zatim isprati. Učinkovita metoda za uklanjanje kamenca s grijaćih tijela je primjena limunske kiseline.
Kako biste svoju perilicu rublja vratili u stanje gotovo jednako novom, stavite odgovarajuće sredstvo za čišćenje u odjeljak za deterdžent i pokrenite ciklus pranja na visokoj temperaturi. Za sveobuhvatno čišćenje gumene brtve potrebno je upotrijebiti otopinu vode i limunske kiseline koja će učinkovito ukloniti prljavštinu i plijesan. U slučaju bilo kakvih neugodnih mirisa, mogu se koristiti tablete za pranje posuđa na visokim temperaturama koje će ih učinkovito neutralizirati.
- Kako biste produžili životni vijek svoje perilice rublja, napravite DIY “Jedača kamena” kombiniranjem sode za pranje, sode bikarbone, limunske kiseline i soli. Ova mješavina povećava čistoću i svježinu unutar vaše perilice rublja, čime pridonosi njezinoj dugovječnosti. Pridržavajući se ovih praktičnih savjeta i trikova, možete osigurati da vaša perilica rublja ostane u izvrsnom stanju i radi besprijekorno mnogo godina unaprijed!
Bonus tekst:
Jučer je obilježen Svjetski dan Alzheimerove bolesti, koji je ukazao na hitnu potrebu za značajnim djelovanjem na poboljšanju postojećih okolnosti, ističu u Udruženju za Alzheimerovu bolest Srbije. Mjesec rujan proglašen je Svjetskim mjesecom Alzheimerove bolesti, globalnom inicijativom usmjerenom na podizanje svijesti i borbu protiv stigme, a 21. rujna proglašen je Svjetskim danom Alzheimerove bolesti. Ovaj oblik demencije i dalje je najrašireniji, a lijek nažalost ostaje nedostižan.
Zabrinjavajući statistički podaci pokazuju da je više od 55 milijuna ljudi u svijetu pogođeno demencijom, au Srbiji taj broj premašuje 140.000. Predviđanja pokazuju da će za nešto više od pet godina broj pacijenata u svijetu porasti na 78 milijuna. Posebno zabrinjavajući aspekt ovog pitanja je da približno 75 posto pacijenata s demencijom diljem svijeta ostaje nedijagnosticirano. Borbu protiv ovog stanja ometa sveopći nedostatak svijesti, stalna stigma, dezinformacije i diskriminacija, što često rezultira time da pojedinci previde rane znakove upozorenja.
Pravovremena dijagnoza može olakšati pristup podršci, omogućujući pojedincima da vode dulje, kvalitetnije i dostojanstvene živote. “U početku ga nismo uspjeli identificirati. Naše predrasude dovele su do toga da zaboravljivost doživljavamo tek kao tipičan aspekt starenja, povezujući demenciju isključivo sa starošću. Gospođa S. S., koja je 15 godina posvetila brizi za svoju bolesnu majku koja boluje od demencije, kaže: “Nakon tri teške i neizvjesne godine, na kraju smo odlučili odvesti moju majku liječniku, gdje je dobila preciznu dijagnozu i lijekove koji su ublažili njezinu agresiju i nemir.
Kako navodi Udruga za Alzheimerovu bolest Srbije, demencija je glavni uzrok invaliditeta i ovisnosti među starijim demografskim stanovništvom, što ukazuje na to da su naši zdravstveni i socijalni sustavi neadekvatno opremljeni za rješavanje sadašnjih i budućih potreba pacijenata. Nadalje, demencija je prepoznata kao sedmi vodeći uzrok smrti na globalnoj razini, što je stvarnost koja ima značajne ekonomske posljedice. Sadašnje prognoze sugeriraju da svjetski godišnji trošak povezan s demencijom iznosi 1,3 bilijuna dolara, a očekuje se da će brojka porasti na 2,8 bilijuna dolara do 2030. godine.
