Ljudsko tijelo je jako komplikovan ali savršen mehanizam koji radi dobro samo u slučaju da svi njegovi organi obavljaju svoju funkciju. Kada to nije slučaj naše tijelo nam šalje signale.
Često se događa da podcjenjujemo nelagodu u mišićima nogu, pogrešno pripisujući njezino porijeklo umoru ili manjoj ozljedi. No, čini se da donji ekstremiteti mogu poslužiti kao početni pokazatelji opasno povišene razine kolesterola u krvi. Za početak, postoji karakterističan osjećaj boli. Web stranica portal.abczdrovie objašnjava razloge zašto se bolovi u nogama ne smiju ignorirati.
- 1. Na koji način visoki kolesterol predstavlja prijetnju našem zdravlju? Povišena razina kolesterola postaje sve češći zdravstveni problem među slovačkim stanovništvom. Ovo stanje predstavlja značajan zdravstveni rizik jer je povezano s povećanom vjerojatnošću bolesti, uključujući moždani i srčani udar. Štoviše, visoke razine kolesterola često su povezane s prekomjernom težinom i pretilošću, što predstavlja značajan zdravstveni rizik.
Konkretno, lipoprotein niske gustoće (LDL), koji je jedna od dvije primarne frakcije zvane kolesterol – druga je lipoprotein visoke gustoće (HDL) – odgovoran je za poticanje nakupljanja masnih tvari unutar stijenki krvnih žila, što dovodi do stvaranja aterosklerotskog plaka. Žile se iznutra sužavaju do točke kada cirkulacija krvi postaje gotovo nemoguća. To dovodi do cerebrovaskularnih incidenata i infarkta miokarda. Međutim, neki preliminarni pokazatelji razvoja ateroskleroze mogu poslužiti kao signal upozorenja. Njihov primarni fokus je na donjim ekstremitetima.
2. Osjećate li bolove u nogama? Stanje nije ograničeno na zahvaćene zglobove; također može zahvatiti zahvaćene krvne žile. Bol u nogama, koja se često zanemaruje, ponekad se naziva periferna arterijska bolest (PAB). Arterije u nogama pokazuju aterosklerozu, što znači da su začepljene, što je povezano s određenim simptomima kao što su: Tupa i bolna nelagoda ponekad se može zamijeniti s bolovima u mišićima, grčevima ili umorom. Ova vrsta boli može se manifestirati akutno ili rekurentno. Tijekom kretanja, nelagoda i bol imaju tendenciju da se pojačaju.
Povećano kretanje dovodi do većeg protoka krvi kroz krvne žile. Kada su te žile “začepljene” kolesterolom, bol se pojačava jer se krv pokušava “progurati” kroz sužene prolaze. Nasuprot tome, kada noge miruju, bol se smanjuje. Kada osjećamo bol lokaliziranu u mišićima, a ne oko zglobova, poput onih u blizini koljena, možemo biti prilično sigurni da temeljni uzrok leži u krvnim žilama, a ne u mišićno-koštanom sustavu. Dobro zaokružena prehrana koja minimalizira transmasnoće i lipide životinjskog podrijetla uz maksimiziranje unosa nezasićenih, prirodnih biljnih ulja služi kao učinkovita zaštita od pojave ateroskleroze i, posljedično, bolesti perifernih arterija (PAD).
U svjetlu gore navedenih razloga, mudro je uvažiti svoje tijelo i obratiti pozornost na signale koji mogu ukazivati na početak ozbiljnijeg zdravstvenog stanja. Kardiolog je pojasnio da referentne vrijednosti označavaju “normalne” parametre za opću populaciju, dok ciljne vrijednosti imaju veći značaj, posebno u odnosu na razine LDL-a. Povišene razine kolesterola, krvnog tlaka, šećera u krvi i lipida samo su neki od faktora rizika povezanih s kardiovaskularnim bolestima koje su među primarnim uzrocima smrtnosti u Srbiji.
Gostujući u emisiji kardiolog dr. Arsen Ristić pojasnio je kako optimalne razine kolesterola i ostalih povezanih parametara variraju među pojedincima te na njih utječu brojni čimbenici. “Skale koje je razvilo Europsko kardiološko društvo, pod nazivom SCORE, dostupne su online i omogućuju pojedincima da procijene vlastite parametre u odnosu na dob, spol i zemljopisni položaj.
Nažalost, Srbija je klasificirana kao regija koja pokazuje značajno povećan kardiovaskularni rizik. Shodno tome, ciljne vrijednosti krvnog tlaka, LDL kolesterola i niske razine glukoze u krvi su strože postavljene, ovisno o razini rizika koju pacijent predstavlja”, rekao je dr. Ristić. Kardiolog je objasnio da referentne vrijednosti pokazuju što se smatra “normalnim” za širu populaciju, dok ciljne vrijednosti imaju veći značaj, posebno u odnosu na LDL (lipoprotein niske gustoće) kolesterol.
