Mnogi ljudi vjeruju da loša ishrana najprije pogađa stomak, ali zapravo prvi organ koji tiho strada i trpi posljedice nezdravog života jeste jetra. Ona je naš najveći unutrašnji organ i ima ulogu filtera za sve što unosimo u tijeloO ovoj tem donsimo više u nastavku…
. Kada se hranimo previše masno, slatko ili unosimo alkohol i industrijski obrađene namirnice, jetra se preopterećuje i polako gubi snagu. Najčešća posljedica takvog načina života jeste masna jetra, bolest koja se često naziva i „tihim ubicom“. Ona se razvija godinama bez jasnih simptoma, a kada se otkrije u kasnoj fazi, već može biti opasna po život.
- Prema riječima stručnjaka, među kojima se posebno ističe dr Predrag Nenadić, masna jetra je danas postala masovna pojava. Problem je što se u početnoj fazi gotovo nikako ne manifestuje, nema bola niti upozoravajućih znakova. Ljudi nastavljaju normalno živjeti, nesvjesni da im se u tijelu gomila opasnost. Tek kada bolest uznapreduje, mogu se javiti ozbiljne posljedice, uključujući i razvoj ciroze, stanja koje ima visoku stopu smrtnosti. Upravo zato ova bolest nosi naziv „tiha“, jer dolazi neprimjetno i dugo ostaje skrivena.
Masna jetra se javlja kod različitih grupa ljudi. Najčešće pogađa one koji su gojazni, osobe s dijabetesom, one koji konzumiraju mnogo alkohola ili redovno koriste veće količine lijekova. Takođe, riziku su izloženi i ljudi koji su imali hepatitis C ili druge virusne infekcije, ali i oni koji unose previše šećera, kafe ili imaju narušenu crijevnu floru. Kada više od 5% tkiva jetre postane masno, postavlja se dijagnoza masne jetre. Zanimljivo je da organizam na taj način pokušava da se brani – jetra zapravo stvara masnoću kako bi zaštitila svoje ćelije od prevelikog prisustva toksina i nepravilne ishrane.
- Problem je što bolest često bude prepoznata tek kada simptomi postanu izraženi. U poodmakloj fazi javljaju se bolovi u predjelu jetre i ispod desnih rebara, uvećana jetra, ali i promjene na koži poput svraba i žutila. Moguće su i vrtoglavice, a u teškim slučajevima dolazi i do gubitka svijesti i poremećaja razuma. Sve ovo ukazuje da je organizam već ozbiljno ugrožen i da je hitno potrebna promjena životnih navika.
Za masnu jetru ne postoji čarobna tableta. Najbolji lijek jeste ishrana i potpuna promjena stila života. Dr Nenadić ističe da je potrebno unositi mnogo vlakana, jer ona pomažu čišćenju organizma i boljoj probavi. Istovremeno, treba izbjegavati prženu i pohovanu hranu, jer upravo ona najviše opterećuje jetru. Posebno opasne su trans masti koje se nalaze u margarinu i industrijskim grickalicama. Umjesto njih, preporučuje se konzumacija orašastih plodova, lanenog sjemena, voća i svježeg povrća. Na taj način jetra se postepeno oslobađa nagomilanih masnoća i vraća svoju funkciju, iako proces zahtijeva strpljenje i upornost.
Osim hrane koju treba uvrstiti u svakodnevnu ishranu, važno je znati i šta izbjegavati. Među najopasnijim namirnicama nalaze se zaslađeni napici, alkohol, kao i jako procesuirana hrana puna aditiva i konzervansa. Sve što tijelo teško razgrađuje stvara dodatni pritisak na jetru. Kada se tome pridruži manjak fizičke aktivnosti, opasnost se još više povećava. Zato stručnjaci naglašavaju da jetra, osim pravilne ishrane, voli i pokret. Redovna fizička aktivnost doprinosi boljem radu cijelog organizma, pa i samog organa koji nas tiho čuva.
- Zaključak je jasan – ako jedemo kao da nema sutra, jetra će to prva osjetiti. Ona je naš filter i zaštitnik, ali nije neuništiva. Kada se iscrpi, posljedice mogu biti kobne. Zato je važno usvojiti zdrave navike: više vlakana, manje prženog i zaslađenog, više svježeg povrća i zdravih masti. Dodamo li tome i redovno kretanje, možemo značajno smanjiti rizik od razvoja masne jetre i sačuvati zdravlje. Najvažnije je da slušamo signale svog tijela i da ne čekamo da bolest uzme maha. Briga o jetri znači brigu o cijelom organizmu, jer ona utiče na sve ostale procese u našem tijelu.
