Danas sve više ljudi misli da je untrašnja sreća povezana sa materijalnim bogatstvom i svi se trude da zarade što više novaca koje troše na skupe i u suštini bespotrebne stvari. Iako sebi to mogu da priušte nisu sretni i stalno su pod stresom.
Svakodnevno se izlažemo bespotrebnim teretima i mnoštvu štetnih ponašanja koja često rezultiraju osjećajem uskraćenosti i nezadovoljstva. Kako bismo potaknuli esencijalnu pozitivnost potrebnu za sreću, ključno je uključiti i manje i veće promjene u naše živote. Ovdje ćemo navesti tri jednostavne promjene kojih se morate odreći kako biste postigli veće zadovoljstvo i užitak.
- Potraga za savršenstvom je univerzalna čežnja, bilo da se odnosi na karijeru, odnose ili fizički izgled. Ipak, važno je priznati da ti ideali postoje isključivo u carstvu fantazije. Ideja da drugi žive besprijekorne živote dok mi čeznemo za više nije ništa drugo do varljiva fatamorgana. Nesavršenost prožima našu okolinu, a potraga za idealiziranim postojanjem sličnim onome što vidimo na ekranu u konačnici je besplodna.
Umjesto toga, svim bismo srcem trebali prigrliti svoje nesavršenosti i crpiti sreću iz jednostavnih životnih radosti. Psiholozi tvrde da na našu ukupnu sreću i raspoloženje mogu značajno utjecati negativne misli i pesimističan način razmišljanja. Život je, nažalost, prepun neizbježnih negativnih pojava i situacija s kojima se moramo suočiti.
Prema tome, izlaganje dodatnim negativnim mislima je suvišno. Kada se pojave negativne misli u vezi sa samim sobom, svojom karijerom, vama bliskom osobom ili bilo kojim drugim aspektom života, preporučljivo je uzeti trenutak za stanku i potražiti pozitivne stvari u tim okolnostima.
Nakon što to učinite, postat će očito da pozitivnost doista postoji. Način života u ranijim razdobljima bio je u velikoj suprotnosti s našim današnjim iskustvima. Razmišljanje o prošlosti ima tendenciju nakupljanja negativnih emocija. Bilo da uključuje prisjećanje na izgubljene prilike ili žaljenje zbog prošlih veza, zanimanja ili načina života, fiksiranje na prošla vremena neizbježno stvara osjećaje tuge, čežnje i nezadovoljstva.
Kako bismo postigli sreću, bitno je osloboditi se prošlosti i pozdraviti izglede koji nas čekaju u budućnosti. Dok prošlost ostaje nepromjenjiva, vi imate moć oblikovati sadašnjost, zbog čega je ključno pristupiti joj s optimističnim pogledom. Usmjerite svoju pozornost na ono što vam je nadohvat ruke ili je pred vama, jer tu se nalazi prava radost.
Bonus tekst:
Podaci otkrivaju da depresija pogađa otprilike 3 do 4 posto stanovništva u razvijenim zemljama. Čini se da su žene podložnije ovom stanju, jer im se dva do tri puta češće dijagnosticira depresija nego muškarcima.
- U Hrvatskoj se trenutni broj pojedinaca koji boluju od depresivnih poremećaja kreće od 100.000 do 200.000, a svaki peti Hrvat doživjet će barem jednu epizodu depresije u životu. Zabrinjavajući je podatak da oko 15 posto najtežih bolesnika, koji su bili na bolničkom liječenju, tragično si oduzmu život kako bi izbjegli golemu patnju.
Uvriježeno je mišljenje da više od dvije trećine samoubojstava počine osobe koje su u teškoj depresiji. Vanjski čimbenici, uključujući stres, nepravilnu prehranu, nedostatak svjetla, nisku tjelesnu aktivnost, konzumaciju alkohola te određenih lijekova i narkotika, primarni su katalizatori za nastanak ove bolesti.
Depresija je stanje koje pogađa središnji živčani sustav, a nastaje zbog promjena u kemiji mozga i aktivnosti živčanih stanica. Ovi vanjski čimbenici, poput stresa, nepravilne prehrane, nedostatka svjetla, niske tjelesne aktivnosti, konzumacije alkohola te određenih lijekova i narkotika, također su poznati kao najčešći okidači za razvoj ovog stanja.
Istraživanja su otkrila da neki pojedinci posjeduju urođenu predispoziciju za depresiju, koja je naslijeđena kroz njihov genetski sklop. Ovaj pojam depresivne konstitucije, genetski plan koji pojedince predisponira za depresivne poremećaje, široko je prepoznat u području biološke psihijatrije.
