Iako svi imamo idealiziranu sliku ljubavi u svojoj glavi, stvari nisu takve u praksi. Realnost je dosta više surova i ljudi moraju da nauče da žive jedno s drugim ili da se raziđu. Danas otkrivamo neke činjenice o tome.
Muškarci mogu smatrati da neke osobine svojih partnerica nisu cijenjene, ali se često ustručavaju izraziti te osjećaje. Ova nevoljkost da se artikuliraju temeljni problemi obično je srž stvari. Kad žene dožive ljutnju, često se suzdržavaju od izravnog izražavanja onoga što je njihov partner pogriješio.
- Umjesto toga, nadaju se da će prepoznati svoju pogrešku i pokušati je sam ispraviti. Izazov proizlazi iz njegove često ograničene svijesti o svojim postupcima, zbog čega ona mora istaknuti njegove pogreške; inače bi mogao ostati nesvjestan situacije.
Svakako je učinkovitije odmah se pozabaviti problemima umjesto da ga ostavite u nedoumici, jer rezultati možda neće biti u skladu s vašim očekivanjima. Ono što ih i dalje muči je nesigurnost partnerice koja uporno traži nedostatke u sebi. Čak i kada nemate samopouzdanja, ključno je projicirati samopouzdanje. Postoje slučajevi kada partneri mogu previdjeti svoje potrebe, uspijevajući dati prednost svemu drugom.
Doista, nitko od nas ne cijeni ignoriranje, a taj se osjećaj odnosi i na njih. Stvaranje ljubomore ili uočavanje problema tamo gdje ih nema ne koristi niti jednoj strani. Ako osjetite pretjeranu ljubomoru i nedostatak povjerenja u partnera, postavlja se pitanje zašto ste uopće u vezi s njim.
Očekivati da vam partner bude stalno dostupan je nerealno, a stalno kritiziranje i pokušaji dominacije samo će ih još više udaljiti. Važno je prepoznati da vaš partner ne određuje samo vaš identitet. Umjesto da se koncentrirate na kontrolu, pomaknite fokus na svoje hobije i ljude koje volite.
DODATNI TEKST
Ivana Domljanović, 33-godišnja postdoktorandica na Sveučilištu u Fribourgu, nagrađena je gradskom nagradom za održivu inovaciju jer je osmislila krvni test koji može otkriti rak dojke. Je li doista moguće dijagnosticirati rak jednostavnom analizom krvi?
Ideja se čini gotovo nevjerojatnom. Ivana Domljanović, 33-godišnja istraživačica iz Hrvatske, na pragu je značajnog otkrića koje ima potencijal revolucionarizirati probir raka. Godine predanog istraživanja donijele su joj nagradu za inovacije grada Fribourga, ističući njezina izvanredna postignuća na tom području.
- Nekoliko mjeseci posvetila je usavršavanju svog DNK origami nanosenzora unutar sveučilišnih laboratorija; ovaj inovativni uređaj omogućuje detekciju biomarkera raka dojke hvatanjem mikroRNK testom krvi.
U razgovoru za francuski Blick otkrila je da je posljednjih godinu i pol validirala uređaj ispitujući uzorke dobivene od zdravih i bolesnih pacijenata. Rezultati su uistinu ohrabrujući! U roku od nekoliko tjedana, Ivanino revolucionarno otkriće dobilo je višestruka priznanja, uključujući “Nagradu za mladog istraživača” i Nagradu za nanotehnologiju NCCR-a (Nacionalni centar za istraživačku kompetenciju).
Ove su počasti dodijeljene tijekom 13. konferencije ISABS (International Society for Applied Biological Sciences) koja je održana u Hrvatskoj u lipnju. U studenom je predstavila svoje istraživanje na Falling Walls Science Summitu u Berlinu, gdje je ponosno predstavljala Švicarsku.
Ova nagrada predstavlja značajnu prekretnicu za svaku istraživačku inicijativu. “Ovo postignuće dalo mi je kredibilitet neophodan za uzdizanje ovog projekta i njegovo unapređenje do većih razmjera”, primijetila je. Ovu evaluaciju je jednostavno provesti i ne zahtijeva skupe alate. Kako biste spriječili pogreške, slijedite vlastite upute.
Glavni cilj je poboljšati liječenje raka na globalnoj razini. Ivana napominje: “Nažalost, velik dio svjetske populacije nema pristup mamografiji za dijagnosticiranje bolesti. Budući da se uređaj temelji na testu krvi, postupak je jednostavan i ne zahtijeva skupu opremu.
Osim uloge u probiru, Ivanin senzor mogao bi stručnjacima omogućiti učinkovitije praćenje mogućeg ponovnog pojavljivanja tumora kod pacijenata koji su u remisiji. Znanstvenik je pojasnio da pacijenti imaju opciju uzeti krvni test umjesto mamografije svakih šest mjeseci, što im omogućuje da dobiju promptno liječenje za recidiv prije nego što dosegne kritičnu fazu ako je potrebno.
Rak dojke pogađa 1 od 8 žena, a Institut Curie pokazuje da bi se 15 do 20 posto ovih slučajeva potencijalno moglo ponovno pojaviti. Ivana Domljanović izjavila je da joj je motivacija da pomaže drugima bila pokretačka snaga od djetinjstva, koja je pokretala sve njezine profesionalne težnje.
