Naše mentalno zdravljeje podjednako važno kao i ono fizičko ako nei važnije,ali se tome ne poklanja dovoljna pažnja. Kod nas je ljude još uvijek samota potražiti pomoć stručnjaka ako imaju neke psihičke probleme.
Čežnja za udobnim i sigurnim životom često je ukorijenjena u ljudskoj prirodi. Evo pet pronicljivih opaski poznatog psihologa Mihaila Labkovskog za koje biste svakako trebali odvojiti vrijeme. Izazovi i neugodnosti lako mogu dovesti do silnih briga, usaditi osjećaj straha i tjeskobe koji nas odvraća od sadašnjeg trenutka. Ta nas distrakcija sprječava da u potpunosti iskusimo život.
- Dakle, kako možemo eliminirati strah i početi živjeti život punim plućima? Poznati psiholog Mihail Labkovski daje brojne korisne prijedloge: Umjesto neprestanog seciranja prošlosti ili pretjerane tjeskobe oko onoga što je pred nama, ključno je koncentrirati se na sadašnji trenutak. Prošlost je iza nas; učenje iz prethodnih iskustava je ključno, ali također moramo otpustiti i krenuti naprijed. Isto tako, nemojte dopustiti da vas pretjerana zabrinutost za budućnost onesposobi ili odvrati od uživanja ovdje i sada.
Prihvaćanje izbora zdravog načina života može ojačati vašu snagu i potaknuti vašu pozitivnost. Održavanje uravnotežene prehrane, bavljenje redovitom tjelesnom aktivnošću i osiguravanje odgovarajućeg sna mogu igrati značajnu ulogu u poboljšanju vašeg općeg osjećaja dobrobiti i zadovoljstva. Dosljedna interakcija s onima do kojih vam je stalo može pružiti osjećaj povezanosti i ohrabrenja.
Uključite se u razgovore s prijateljima i obitelji, izražavajući svoje emocije i iskustva. To će vam pomoći da se osjećate manje izolirano i više podržano. Izbjegavajte dopustiti društvenim utjecajima ili očekivanjima drugih da diktiraju vaše postupke i prioritete. Umjesto toga, pridržavajte se vlastitih vrijednosti i standarda, usredotočite se na ono što vam je uistinu važno i suzdržite se od pretjeranog trošenja energije na usporedbe s drugima.
Organizirajte svoje vrijeme i odgovornosti tako da se usredotočite na ono što je uistinu važno. Razmotrite svoje potrebe i ciljeve, a zatim im prema tome odredite prioritet. Na taj ćete način moći učinkovitije upravljati svojim vremenom i ublažiti stres. Kada naiđete na negativne misli ili brige, pokušajte ih razmotriti kroz prizmu različitih ishoda. Preusmjerite fokus na pozitivne elemente i tražite rješenja umjesto da se fiksirate na probleme.
Upravljajući svojim mislima i radnjama, možete poboljšati svoju emocionalnu otpornost i samopouzdanje dok smanjujete nestabilnost. Imajte na umu da posjedujete sposobnost odlučivanja kako ćete reagirati na izazove koje vam život predstavlja.
Granični poremećaj osobnosti, poznat kao emocionalno nestabilan poremećaj osobnosti, odražava uporan, ukorijenjen i rigidan obrazac ponašanja koji izrazito odstupa od normi društvenog i kulturnog ponašanja u društvu. Starogrčki pjesnik Homer, zajedno s liječnicima Hipokratom i Aretejem, priznavao je prisutnost snažnih, suprotnih emocija. Ipak, tek je u 17. stoljeću došlo do dubljeg istraživanja, uglavnom zahvaljujući Théophileu Bonetu.
Godine 1684. ovaj je švicarski liječnik uveo izraz “folie maniaco-mélancolique” kako bi opisao pojavu fluktuirajućih raspoloženja koja su išla nestalnim putem. Američki psihijatri Charles H. Hughes 1884. i J.C. Rosse 1890. uočili su iste obrasce ponašanja i to stanje nazvali “graničnim ludilom”. Kasnije, 1938. godine, Adolf Stern je prvi put u znanstvenoj publikaciji predstavio poremećaj, opisujući ga kao blagu varijantu shizofrenije koja postoji na granici između neuroze i psihoze. U 1980-ima, Dijagnostički i statistički priručnik za mentalne poremećaje prepoznao je emocionalno nestabilni poremećaj osobnosti kao posebno stanje u svojoj službenoj klasifikaciji.
Postoje dvije podvrste emocionalno nestabilnog poremećaja ličnosti. Impulzivni tip, prije nazivan eksplozivnom osobnošću, obilježen je neadekvatnom kontrolom nad ljutnjom i sklon je impulzivnom ili čak agresivnom odgovoru na kritiku. Ta se impulzivnost može vidjeti u ponašanju kao što je pretjerano jedenje, piće, trošenje, korištenje psihoaktivnih tvari i promiskuitet.
