Pretilost odnosno višak kilogama je sve veći zdravstveni problem u cijelom svijetu a posebno je zabrinjavajuće da od nje pati i sve veći broj djece. Razlog leži u našoj ishrani i nedostatku fizičke aktivnosti.
Problem se pojavljuje u srednjim godinama jer dodani škrob pridonosi debljanju. Stoga se radije odlučite za špinat ili mrkvu nego za krumpir, grašak ili kukuruz. Uključivanje povrća u vašu prehranu pozitivan je korak, pogotovo kada se pojavljuje češće od slatkiša i prerađenih proizvoda. Međutim, važno je prepoznati da konzumacija određenih vrsta povrća može pridonijeti debljanju u srednjim godinama.
- Ovu fazu karakterizira usporavanje metabolizma, a istraživanje s Harvarda pokazuje da bi unos samo dodatnih 100 grama krumpira, graška ili kukuruza dnevno mogao dovesti do povećanja od 2-3 kilograma oko struka. Pojedinci koji konzumiraju veće količine graška, kukuruza slatkog i krumpira imaju tendenciju višeg debljanja u usporedbi s onima koji preferiraju povrće bez škroba poput brokule, mrkve ili špinata.
Istraživanje također pokazuje da usvajanje prehrane bogate vlaknima, koja uključuje cjelovite žitarice i voće poput jabuka i krušaka, može pomoći u ublažavanju utjecaja širenja struka u srednjim godinama. Između 1986. i 2014. istraživači s Harvard TH Chan School of Public Health ispitivali su prehranu 136.432 pojedinaca, muškaraca i žena, u dobi od 65 godina ili mlađih, tijekom prosječnog razdoblja od 24 godine. Na početku studije i nakon toga svake 2 do 4 godine, sudionici su ispunjavali upitnike koji su se odnosili na njihove osobne osobine, medicinsku pozadinu, odabir načina života i druge zdravstvene aspekte.
U prosjeku, pojedinci su dodali otprilike 1,5 kg svake četiri godine. Istraživanje je pokazalo snažnu korelaciju između debljanja i povećanja glikemijskog opterećenja i glikemijskog indeksa—metrike koje procjenjuju kako različita hrana utječe na razinu šećera u krvi. Prema njihovim nalazima, povećanje od 100 g/dan škroba ili dodanog šećera odgovara dodatnom debljanju od 0,8 kg povrh prethodno spomenutih 1,5 kg u razdoblju od četiri godine.
Nasuprot tome, povećanje potrošnje vlakana za 10 g dnevno povezano je s prosječnim smanjenjem težine od 0,7 kg. Povezanost ovih čimbenika bila je izraženija kod osoba s prekomjernom težinom u usporedbi s onima s normalnom težinom. Dodatno, većina ovih veza bila je značajnija među ženama. Naknadne analize otkrile su da je zamjena ugljikohidrata iz rafiniranih žitarica, škrobnog povrća i slatkih pića s istom količinom ugljikohidrata iz cjelovitih žitarica, voća i neškrobnog povrća povezana sa smanjenim debljanjem.
Autori studije napominju da, iako je ovo opservacijska studija koja se oslanja na upitnike koje su sami ispitali, rezultati naglašavaju važnost i kvalitete i izvora ugljikohidrata u dugoročnom upravljanju težinom, osobito za osobe s prekomjernom težinom. Grašak pripada obitelji mahunarki i svrstava se u jednogodišnje biljke. Imaju tanku stabljiku koja može biti uspravna ili savijena, razgranate i dosežu visinu do 150 cm.
Korijenov sustav je dobro razvijen, proteže se oko 1 metar u dužinu i karakteriziraju ga brojne kvržice. Listovi su perasto složeni, sastoje se od 1-3 para jajolikih listića, a završavaju jednostavnim ili razgranatim viticama. Na dnu peteljke nalaze se sjedeći listići. Cvjetovi su dvospolni i nepravilni, oslanjaju se na peteljke koje mogu narasti i do 1 cm, a raspoređeni su u grozdove koji izbijaju iz pazušaca listova. Ovi cvjetovi se sastoje od dvostrukih cvjetova, sa zvonastom čaškom sastavljenom od pet zelenih režnjeva. Corolla podsjeća na oblik leptira.
Tučak ima izraslu karpelu i sadrži nekoliko sjemenih zametaka. Ima 10 prašnika, a svi osim jednog spojeni su u cjevastu strukturu. Plod je u obliku mahune koja može doseći i do 12 cm duljine, u kojoj se nalazi 2-10 okruglih, zelenih sjemenki. Podrijetlom iz Male Azije i istočnog Mediterana, grašak se prvenstveno uzgaja kao povrtna kultura zbog jestivih sjemenki. Koriste se od davnina, u njima su uživali rani ljudi, a do naših su krajeva stigle tijekom brončanog doba.
