Zdravstveni stručnjaci preporučuju da bi odrasla osoba na dnevnoj bazi trebala da popije oko dva litra vode. Međutim veliki broj ljudi nema ovu naviku a zbog nedovoljno hidratacije dolazi i do raznih problema.
Voda je neophodna za pravilno funkcioniranje ljudskog tijela. Nedovoljna hidratacija otežava izvođenje temeljnih bioloških procesa potrebnih za održavanje života. Iako je ova stvarnost općenito priznata, mnogi pojedinci skloni su podcijeniti važnost dnevnog unosa tekućine. Ponekad ljudi možda neće osjetiti žeđ ili možda nisu svjesni točne količine vode koja im je potrebna za dobrobit. Neadekvatna hidratacija može rezultirati nizom problema, s posljedicama koje nadilaze puku nelagodu; utječe na gotovo svaki organ i funkciju unutar tijela.
- Umor često služi kao jedan od primarnih znakova dehidracije. Kada tijelu nedostaje dovoljno vode, srce mora uložiti veći napor kako bi cirkuliralo krv kroz sustav, što zauzvrat smanjuje dopremu kisika do stanica. To u konačnici može rezultirati osjećajem iscrpljenosti. Iako umor obično povezujemo s nedostatkom sna ili povećanim stresom, ključno je priznati da glavni problem povremeno može biti puki nedostatak tekućine. Mozak pokazuje značajnu osjetljivost na promjene u razinama hidracije.
Neadekvatna konzumacija vode može dovesti do manjeg smanjenja volumena mozga, posljedično vršeći pritisak na susjedna tkiva i potencijalno uzrokujući glavobolje. Štoviše, nedovoljan unos tekućine nepovoljno utječe na kognitivne funkcije, što rezultira usporavanjem misaonih procesa, izazovima u koncentraciji i smanjenom produktivnošću. Takvi se problemi mogu pojaviti čak i kod blage dehidracije. Voda je neophodna za promicanje učinkovite probave, jer pomaže u razgradnji hranjivih tvari i njihovoj kasnijoj apsorpciji u tijelu. Nedostatak dovoljnog unosa vode može dovesti do usporenih probavnih procesa i nepravilnog rada crijeva, što može dovesti do komplikacija kao što su zatvor i nadutost.
Dugotrajna dehidracija može poremetiti cijeli probavni sustav, što može dovesti do ozbiljnijih zdravstvenih problema. Jedan od prvih pokazatelja dehidracije je stanje kože. Nedostatak odgovarajuće hidratacije stvara stanje u kojem koža izgleda suho, zategnuto i bez vitalnosti. Smanjen unos vode smanjuje elastičnost kože i može ubrzati stvaranje bora. Iako mnogi pojedinci posežu za kremama u pokušaju rješavanja ovih problema, pravi lijek dolazi iznutra i postiže se dovoljnom potrošnjom vode.
Nedostatak vode u tijelu dovodi do smanjene proizvodnje urina, što posljedično dovodi do tamnijeg i koncentriranijeg urina. Takve okolnosti potiču proliferaciju bakterija, čime se povećava vjerojatnost infekcija mokraćnog sustava. Dugotrajna dehidracija može predstavljati značajan stres za bubrege i može olakšati stvaranje bubrežnih kamenaca. Osim toga, voda je neophodna za održavanje normalne razine krvnog tlaka; smanjenje udjela vode u tijelu uzrokuje gušću krv, ometajući protok tekućine. Kao reakcija na nedostatak tekućine, tijelo reagira povećanjem broja otkucaja srca kako bi riješilo ovaj nedostatak.
Ovaj fiziološki odgovor može rezultirati simptomima kao što su vrtoglavica, slabost i nesvjestica, osobito kod osoba s već postojećim problemima cirkulacije. Mišići i zglobovi sadrže znatnu količinu vode koja je neophodna za njihovo optimalno funkcioniranje. Nedostatak odgovarajuće hidratacije rezultira gubitkom podmazivanja potrebnog za besprijekorno kretanje zglobova. Kao rezultat toga, ovaj nedostatak može uzrokovati ukočenost, nelagodu, pa čak i grčeve mišića. Iako se ovaj problem često javlja kod sportaša, on također utječe na one koji sudjeluju u minimalnoj tjelesnoj aktivnosti ili je uopće nemaju.
Voda je ključna za održavanje ravnoteže elektrolita, poput natrija, kalija i magnezija, koji su svi vitalni za učinkovit rad srca, mišića i živčanog sustava. Nedostatak vode može poremetiti ovu ravnotežu, potencijalno rezultirajući ozbiljnim problemima uključujući aritmije, tjeskobu, umor i niz drugih zdravstvenih komplikacija. Iako mnogi ljudi možda ne povezuju hidrataciju s promjenama raspoloženja, studije pokazuju da dehidracija može utjecati na emocionalno blagostanje. Nedovoljna konzumacija vode može rezultirati razdražljivošću, promjenama raspoloženja ili čak pojačanom tjeskobom.
Ovaj fenomen proizlazi iz stresa koji tijelo podnosi, a koji se manifestira i psihički. Adekvatna hidratacija ključna je za eliminaciju toksina iz tijela putem urina, znoja i stolice. Nedostatak dovoljnog unosa vode dovodi do nakupljanja toksina, čime se ugrožava imunološki sustav. Osim toga, sluznice nosa i grla, koje djeluju kao primarna obrana od patogena, postaju suše i pokazuju smanjenu otpornost na viruse i bakterije. Značajan znak dehidracije je nijansa urina; tamniji urin ukazuje na veću vjerojatnost dehidracije. Drugi mogući simptomi mogu uključivati suha usta, suhe oči, rijetko mokrenje, žeđ, vrtoglavicu i suhu kožu.
Odgađanje hidracije dok se ne pojavi osjećaj žeđi nije preporučljivo, jer taj osjećaj djeluje kao signal tijela koji ukazuje na potrebu za tekućinom. Potrebna količina vode razlikuje se među pojedincima zbog različitih čimbenika. Elementi kao što su tjelesna težina, razina tjelesne aktivnosti, klima i cjelokupno zdravlje imaju značajan utjecaj na potrebe za tekućinom. Dok standardne preporuke savjetuju konzumaciju otprilike 2 litre vode dnevno, nekim osobama može biti potreban veći unos.
