Pojam sreće je za svakog pojedinca drugačiji i dok nekog usrećavaju materijalne stvari druge interesuje nešto drugo. Da bismo postigli ono što mislimo da će nas usrećiti potrebno je da naučimo neke stvari.
Brojna psihološka istraživanja i područja usmjerena na značaj jezika i komunikacije potvrđuju da riječi služe kao moćan instrument koji utječe na svijest i generira vibracije u našoj okolini. Kako bismo pozvali pozitivna iskustva u svoje živote, bitno je voditi računa o svom jeziku. Moramo namjerno ukloniti riječi koje stvaraju negativnost iz naših svakodnevnih razgovora, jer potkopavaju pozitivnu energiju i remete naš osjećaj sreće. Među tim pojmovima je i riječ “nikada”.
Ovako ova posebna riječ može spriječiti potragu za srećom i dovesti do komplikacija: Izraz “nikada” označava smetnju. Izraz “nikada” predstavlja pojam nemogućnosti, označavajući konačnost i zatvaranje. Izgovarajući ovu riječ, sami sebi namećemo ograničenja i kočimo svoj rast. Na taj način nenamjerno zatvaramo puteve života i prilike koje bi nam mogle biti dostupne. 2. Moguće je da previđate značajan susret. Izjave poput “Nikada neću pronaći sreću” ili “Nikada neću upoznati ljubav svog života” prenose značajnu poruku, ne samo sebi, već i svemiru.
Pojam nikada ne funkcionira kao prepreka za energiju. U područjima poslovanja i financija, izjave poput “Nikad neću biti bogat”, “Nikada neću uspjeti” i “Nikada neću pokrenuti vlastiti posao” same po sebi predstavljaju prepreku. 3. Svemir “pazi na Kada tvrdite: “Nikad neću upasti u nevolju”, svemir to može protumačiti kao poziv da vam donese upravo to. Korištenje negativnih fraza može nenamjerno prizvati ono što namjeravate izbjeći, stoga je potreban oprez u odabiru riječi.
- Zamijenite “nikad” pozitivnim afirmacijama. Umjesto da se ograničite na puke riječi, razmislite o korištenju afirmacija kao što su: “Privlačim ljubav u svoj život”, “Vrijedan sam sreće i svakodnevno je doživljavam”, “Vjerujem u svoj uspjeh” i “Sposoban sam postići sve što poželim”. Čineći to, uključujete zakon privlačnosti i omogućujete sebi prihvaćanje ljepših mogućnosti. Jezik koji odaberemo ima značajnu moć; stoga, budimo promišljeni u svojim izborima.
Bonus tekst:
Smokve, plod stabla smokve, smatrale su se simbolom plodnosti i obilja još od vremena starih civilizacija. Njihov duboki okus, zdravstvene dobrobiti i kulturološka važnost čine ih ne samo bitnim dijelom prehrane, već i središnjom točkom brojnih legendi i mitova. Ovaj će esej ispitati povijesnu pozadinu, prehrambene prednosti i kulturološki značaj smokava, naglašavajući njihovu važnost u ljudskoj povijesti. Podrijetlo i povijesni razvoj smokava sežu u Aziju, posebno u regije Bliskog istoka i jugozapadne Azije.
Ovo voće je poznato od nastanka ranih civilizacija, a bilo je prisutno u starom Egiptu, Grčkoj i Rimu. Rimljani su smokve smatrali afrodizijakom, dok su ih Egipćani koristili u ljekovite svrhe. Konkretno, smokve se spominju u Bibliji i raznim vjerskim i filozofskim tradicijama, gdje predstavljaju život, mudrost i duhovno prosvjetljenje. Na primjer, budistički tekstovi sugeriraju da je Buddha postigao prosvjetljenje dok je meditirao ispod stabla smokve. Nutritivni sastav smokava Smokve su izuzetno hranjivo voće, obiluje vlaknima, vitaminima i mineralima.
Prekrasan okus smokava može se pripisati visokim razinama prirodnih šećera, dok također osiguravaju značajnu količinu kalija, koji je ključan za održavanje zdravog kardiovaskularnog i krvožilnog sustava. Štoviše, smokve su važan izvor vitamina K, neophodnog za održavanje zdravlja kostiju, i vitamina B6, koji ima ulogu u kognitivnoj funkciji i jačanju imunološkog sustava. Istaknuta karakteristika smokava je njihov značajan sadržaj vlakana; konzumacija samo pet smokava srednje veličine može donijeti oko 20% preporučenog dnevnog unosa vlakana, što pomaže u poboljšanju probave i snižavanju razine kolesterola.
Štoviše, smokve obiluju antioksidansima koji se bore protiv slobodnih radikala i smanjuju vjerojatnost kroničnih bolesti. Značenje smokava u kulturnim kontekstima bilo je značajno u različitim povijesnim razdobljima. Na primjer, u Grčkoj je smokva bila cijenjena kao sveta biljka, često povezivana s Demetrom, božicom povezanom s plodnošću i žetvom. U Indiji su smokve simbolizirale i plodnost i blagostanje, a njihova su se stabla često posvećivala raznim božanstvima. Smatra se da su smokve bile jedno od prvih voća koje je čovječanstvo uzgajalo, pripisujući se njihovom brzom rastu i otpornosti na sušu.
