Demencija je teška bolest koja uglavnom pogađa pripadnike starije populacije i za koju još uvijek ne postoji lijek. Ipka postoje neke naznake i rani simptomi koji mogu ukazivati na ovu bolest.
Postoje bolesti koje ne postaju odmah poznate javnosti, ali koje postaju očite gotovo nevidljivo. Jedna od njih je Alzheimerova bolest. Njegovi najraniji simptomi često se pogrešno dijagnosticiraju kao tipični za starenje – zaboravljivost, povremeni izostanci s posla ili umor. Međutim, ono što se na prvi pogled čini bezopasnim zapravo je početak značajnih promjena u načinu na koji mozak funkcionira. Simptomi su blagi, ali postupno mijenjaju način na koji se odvija svakodnevni život, utječu na održavanje odnosa i utječu na kvalitetu života.
- Svakodnevni gubitak pamćenja koji mijenja svakodnevno ponašanje Najčešći i najprepoznatljiviji rani pokazatelj Alzheimerove bolesti je gubitak kratkoročnog pamćenja. Međutim, ključno je razlikovati uobičajenu zaboravljivost od patološke zaboravljivosti. Svatko povremeno zaboravi gdje se nalazi mobitel ili ruksak, no dementan će zaboraviti ključnu informaciju koja bi mu trebala ostati u sjećanju. Može postavljati ista pitanja više puta tijekom dana, ne sjećajući se da je već završila s jelom ili se ne sjećati razgovora koji se dogodio prije samo nekoliko minuta.
Ova vrsta zaboravljanja nije sporadična ili nasumična, već je dosljedna i pojačava se tijekom vremena, što prekida normalno ponašanje i onemogućuje samostalno funkcioniranje. Poteškoće u planiranju i rješavanju jednostavnih problema Alzheimerova bolest ne utječe samo na pamćenje, već i na sposobnost razmišljanja i logičke procjene stvari. Prvi simptomi mogu se manifestirati u najčešćim aktivnostima. Osoba odjednom ima problema s pripremanjem hrane prema dugogodišnjem receptu koji je godinama učila napamet ili procjenom jednostavnih troškova kućanstva.
Plaćanje računa, praćenje stvari ili čak raspoređivanje obaveza postaje značajan izazov. Mnogi će u tom trenutku početi izbjegavati složenije zadatke – napustiti će hobije, smanjiti druženje i povući se u jednostavniju rutinu, što će dodatno zataškati problem i otežati drugima da prepoznaju što se zapravo događa. Varijacije u jeziku i komunikaciji Jedan od najzabrinjavajućih simptoma je gubitak udobnosti u govoru i pisanju. Pojedinac više ne nalazi odgovarajuće riječi, rečenice su podijeljene na pola ili izrazi koji nisu relevantni za kontekst.
Povremeno ponavlja iste riječi ili ideje, a tijekom grupnih razgovora teško prati tijek rasprave zbog svog brzog tempa. To ne utječe samo na praktični stil komunikacije, već i na osjećaj samopouzdanja. Česta razočaranja i neuspjesi mogu uzrokovati povlačenje i izbjegavanje razgovora, što dodatno umanjuje socijalnu interakciju. Prostorno i vremenski dezorijentiran Još jedna ozbiljna indikacija je gubitak svijesti o vremenu i prostoru. Netko može pogrešno navesti datum, godišnje doba ili doba dana. Čak i ako je toga svjestan, zbunjenost će se uskoro vratiti. Nije neuobičajeno da se zbunite na već poznatom mjestu – na putu do trgovine, kod prijatelja ili čak u vlastitom okrugu.
Osim toga, možda ne zna kako je stigla na svoju trenutnu lokaciju, što može izazvati značajnu zabrinutost i osjećaj nesigurnosti. Ova zabuna često dovodi do potrebe za nadzorom i pomoći obitelji. Promjene raspoloženja i osobnosti Alzheimer ne utječe samo na pamćenje, već i na emocionalni život. Osoba koja je prije bila društvena i vesela može postati suzdržana, sumnjičava ili sklona brzim promjenama raspoloženja. Depresija, tjeskoba ili pojačano neprijateljstvo su vidljivi, čak iu situacijama koje nisu unaprijed dovele do stresa. Razumijevanje ovih promjena često je teško jer ih mnogi ljudi pripisuju isključivo dobi, nervozi ili psihološkim problemima.
Međutim, kada raspoloženje i ponašanje pokazuju potpuno drugačiji obrazac bez vidljivog razloga, to može biti značajan pokazatelj da je bolest u ranoj fazi. Zašto je važno rano prepoznati. Prepoznavanje ovih simptoma unaprijed može imati značajan utjecaj. Unatoč tome što još uvijek nema lijeka za Alzheimerovu bolest, rana dijagnoza može olakšati učinkovitije liječenje simptoma. Liječnici mogu predložiti terapijske strategije koje usporavaju napredovanje bolesti, dok obitelj ima vremena planirati i prilagoditi se novim situacijama.
Osim medicinskih aspekata, rano prepoznavanje problema utječe i na očuvanje dostojanstva oboljele osobe. Kada shvati što se događa, više je uključen u odlučivanje o budućnosti i još uvijek aktivno sudjeluje u svom osobnom životu. Ako netko primijeti promjene u pamćenju, ponašanju ili mišljenju, prvi i najvažniji korak je razgovarati s liječnikom. Rani odgovor nije samo dijagnoza, već i prilika za pružanje podrške, razumijevanja i odgovarajuće skrbi.
