Iako je zadnjih godina tehnologija jako napredovala a sa njom i medicina još uvijek nisu pronađeni lijekovi za veliki broj bolesti. Jedna od njih je i multipla skleroza a u sljedećem tekstu saznajte nešto više o njoj.
Multipla skleroza (MS) je dugotrajno upalno stanje koje zahvaća središnji živčani sustav , a koje obuhvaća upalno oštećenje koje može zahvatiti veliki mozak, mali mozak, moždano deblo i leđnu moždinu. Iako se multipla skleroza može manifestirati u bilo kojoj dobi, uglavnom se javlja kod osoba između 18 i 50 godina.
- Točan uzrok bolesti ostaje nepoznat, a njezino napredovanje nepredvidivo. Trenutačno razumijevanje, potkrijepljeno brojnim studijama, sugerira da je multipla skleroza autoimuni poremećaj na koji utječu čimbenici okoliša i genetska predispozicija za MS.
Istraživanje može biti od pomoći osobama koje su izložene visokom riziku od multiple skleroze ili imaju porodičnu povijest bolesti. Nedavno objavljeno istraživanje u časopisu Neurologi ukazuje na to da konstipacija može predstavljati rani znak upozorenja za multiplu sklerozu. Prema mišljenju neurologa, prisustvo ove bolesti također može biti signalizirano infekcijama urinarnog trakta, infekcijama bešike, depresijom i seksualnim problemima.
Istraživači su proučili medicinsku dokumentaciju 20.174 osobe kod kojih je nedavno dijagnosticirana multipla skleroza i uporedili ih sa kontrolnom grupom od 54.790 osoba koje nisu oboljele od ove bolesti. Također su vršili određenje između osoba s MS-om i onih koji pate od Kronove bolesti i lupusa. Prema rezultatima, ljudi s multiplom sklerozom imaju veću vjerojatnost da će razviti depresiju, zatvor, infekcije urinarnog trakta, seksualne probleme i poteškoće sa bešikom.
Iako su ovi simptomi manje prepoznati, ne mora svaka osoba koja ih ispoljava razviti MS. Dr. Selin Luapre sa Sorbone u Parizu ukazuje na to da ovi simptomi mogu biti i indikatori drugih zdravstvenih stanja. Istraživanje može biti od pomoći osobama koje su izložene visokom riziku od MS-a ili imaju porodičnu predispoziciju. Iako su simptomi poput zatvora manje uočljivi, pacijenti obično primete poteškoće sa vidom i hodanjem kao prve znakove zbog nepredvidivosti simptoma.
Rano prepoznavanje simptoma može biti korisno jer omogućuje intervenciju prije nego što se pojave klasične kliničke manifestacije multiple skleroze. Ograničenja istraživanja uključuju manji broj podataka o faktorima kao što su obrazovanje, etnička pripadnost i socioekonomski status, uz mali uzorak ispitanika mlađih od 25 godina. Autori se nadaju da će rani simptomi doprineti razumevanju bioloških mehanizama pre nego što se jave stvarni simptomi bolesti.
S obzirom da je multipla skleroza osnovni poremećaj imunološkog sustava, postoji mogućnost da pacijenti oboljevaju od MS-om i od drugih povezanih autoimunih bolesti. Najčešće se radi o Hašimoto tireoiditisu, sistemskom eritemskom lupu i sličnim stanjima. Stres može djelovati kao okidač za naglo pogoršanje simptoma. Iako se smatra da multipla skleroza ne utječe na plodnost, trudnoću i porođaj, ne možemo zanemariti utjecaj na reproduktivno zdravlje, s obzirom na to da je poremećaj seksualne funkcije prisutan kod 60% muške i čak 90% ženske populacije.
Simptomi se kreću od blage ukočenosti i poteškoća u hodanju, do peckanja, trnjenja i utrnulosti, kao i problema sa mokrenjem i defekacijom (praženjem creva), pa čak i sljepila. U pacijenata se također javljaju bolni mišićni grčevi, teškoće u koordinaciji i ravnoteži, kao i poteškoće sa govorom ili gutanjem, uz poremećaje seksualnih funkcija.
Ne smijemo zaboraviti ni velik broj simptoma koji su često nevidljivi na prvi pogled, poput poremećaja pažnje, koncentracije, usporenog procesuiranja informacija i kronične zamorljivosti. Nažalost, značajan dio oboljelih postaje funkcionalno nesposoban nakon više od 15 godina bolesti. Multipla skleroza može dovesti do potpune oduzetosti, paralize i, na kraju, trajnog invaliditeta.
