Iako je u 21 vijeku tehnologija a samim time i nauka dostigla nevđen rast i razvoj još uvijek ne postoje lijekovi za veliki broj bolesti od kojih ljudi pate i umiru. Danas govorimo o multipli sklerozi.
Nedavno objavljeno istraživanje u renomiranom medicinskom časopisu Neurology otkriva nova saznanja koja bi mogla biti važna za osobe s povećanim rizikom od razvoja multiple skleroze (MS) ili onih koji imaju porodičnu povijest ove bolesti. Prema istraživačima, određeni simptomi poput zatvora, infekcija urinarnog trakta, seksualnih problema i depresije mogu predstavljati rane znakove upozorenja na mogući razvoj multiple skleroze.
Iako ovo nije široko prihvaćeno unutar medicinske zajednice, postoje indikacije da bi ovi simptomi mogli pojačati prisutnost MS ili drugih sličnih neuroloških poremećaja. Kako su istraživanja provedena? Istraživači su proučili medicinske kartone više od 20.000 pojedinaca kojima je nedavno dijagnosticirana multipla skleroza. Ovi podaci su zatim upoređeni sa medicinskim kartonima više od 54.000 osoba bez MS-a, čime je formirana kontrolna grupa.
Također, istraživanje je uključilo i analizu između pacijenata sa multiplom sklerozom i onih sa Crohnovom bolešću i lupusom, kako bi se ispitalo da li postoje zajednički simptomi među ovim oboljenjima. Istraživanja su pokazala da osobe s multiplom sklerozom imaju veću učestalost depresije, problema s mokraćnim putevima, seksualnih poteškoća, zatvora, kao i komplikacija vezanih za bešiku u odnosu na one koji pate od Crohnove bolesti ili lupusa. Iako ovi simptomi ne bi trebali biti smatrani apsolutnim pokazateljima za razvoj multiple skleroze, istraživači naglašavaju da njihovo prisustvo, posebno kod pojedinaca u porodičnoj povijesti bolesti, može predstavljati rani znak rizika.
Simptomi i značaj njihove identifikacije Dr. Selin Luapre, neurologinja sa Sveučilišta Sorbona u Parizu, ističe da prisutnost ovih simptoma ne mora nužno značiti razvoj MS-a, ali može pokazati na potrebu za razmatranjem drugih bolesti. S obzirom na to da su simptomi poput zatvora relativno suptilni i neprimetni, osobe koje imaju MS često prvo primijete promjene u vidnim funkcijama ili pokretljivosti, s obzirom na to da su simptomi povremeni i mogu se javljati u intervalima.
- Zbog toga je ključno rano prepoznavanje simptoma multiple skleroze, jer to može omogućiti brzu intervenciju i odložiti pojavu težih kliničkih simptoma bolesti. Rano postavljanje dijagnoze može doprineti preventivnom tretmanu i unaprediti kvalitetu života obolelih. Međutim, autori istraživanja ističu da postoje određena ograničenja u istraživanju, uključujući nedostatak informacija o obrazovanju, socijalnom statusu i rasi pacijenata, kao i malu veličinu uzorka među osobama mlađim od 25 godina. Vezana je multipla skleroza s drugim autoimunim bolestima Multipla skleroza, iako je specifična bolest, povezana je s raznim autoimunim poremećajima.
Najčešće bolesti koje se mogu javiti kod osoba s dijagnozom multiple skleroze su Hašimotov tiroiditis (upala štitne žlijezde) i sistemski eritematozni lupus (SLE), budući da su sve ove bolesti rezultat disfunkcionalnog imunološkog sustava. Također, stres može dodatno pogoršati simptome multiple skleroze, izazivajući akutne egzacerbacije bolesti. Iako se općenito smatra da multipla skleroza ne utječe izravno na plodnost, trudnoću ili rađanje, pacijenti s MS-om suočavaju se s različitim izazovima, uključujući seksualnu disfunkciju.
Istraživanja pokazuju da problemi sa seksualnim zdravljem pogađaju čak 60% muškaraca i 90% žena s multiplom sklerozom, što može značajno utjecati na njihovu kvalitetu života. Glavni simptomi multiple skleroze mogu varirati, a često se javljaju blaga ukočenost, otežano hodanje, peckanje ili trnci u ekstremitetima, kao i utrnulost. Pored toga, mnogi oboljeli od MS-a suočavaju se s poteškoćama prilikom mokrenja i pražnjenja crijeva, a mogu se razviti i ozbiljni problemi sa vidom, što može rezultirati sljepoćom. Osobe s MS-om često se suočavaju s bolnim mišićnim grčevima, problemima u koordinaciji i ravnoteži, kao i poteškoćama u govoru ili gutanju.
Seksualna disfunkcija također se često javlja kod tih pacijenata. Uz fizičke simptome, osobe s MS-om mogu iskusiti i kognitivne smetnje, uključujući poteškoće s koncentracijom, usporenu obradu informacija i kronični umor, što može utjecati na njihovu svakodnevicu i obavljanje svakodnevnih zadataka. Dugoročne posljedice i invaliditet. Nažalost, iako je bolest u svom početnom stadionu često blaga, značajan broj pacijenata s multiplom sklerozom može iskusiti funkcionalno oštećenje nakon više od 15 godina od dijagnoze.
Ova bolest može napredovati do stepena koji uzrokuje potpuni invaliditet, paralizu i trajno oštećenje. Iako postoje tretmani koji mogu olakšati simptome i usporiti progresiju bolesti, multipla skleroza ostaje stanje koje značajno utječe na život oboljelih. Ovo istraživanje nudi važne informacije za sve pojedince koji su u opasnosti od razvoja multiple skleroze, kao i za one sa porodičnom poviješću ove bolesti.
Razumevanje ranih simptoma i promjena koje se mogu pojaviti u svakodnevnom životu može olakšati pravovremeno prepoznavanje bolesti i omogućiti hitnu intervenciju. Na taj način, iako ne postoji lijek koji može potpuno izliječiti multiplu sklerozu, rani dijagnostički proces može značajno unaprijediti kvalitetu života i smanjiti ozbiljne posljedice bolesti.