Danas vam donosimo informaciju o jednoj bolesti za koju mnogi ni ne znaju da postoji a radi se o tzv. simptomu slomljenog srca od kojeg u velikoj mjeri oboljevaju pripadnice ljepšeg spola.
Učestalost žena koje doživljavaju ono što se naziva sindrom slomljenog srca, medicinski prepoznat kao Takotsubo sindrom (TTS) ili stresna kardiomiopatija, raste. Ovo neuobičajeno srčano stanje proizlazi iz emocionalnog ili fizičkog stresa, sa simptomima koji često oponašaju one srčanog udara. TTS je stanje koje pretežno pogađa žene u dobi od 50 i više godina. Istraživanje koje je proveo Medicinski centar Cedars-Sinai pokazuje da ova demografska skupina doživljava to stanje 10 puta češće od mlađih žena ili muškaraca.
- Analiza podataka od 135.000 pacijenata u razdoblju od 2006. do 2017. pokazala je značajan porast incidencije među ženama u dobi od 50 do 74 godine. Manifestacije TTS-a obuhvaćaju: Akutna nelagoda u prsima i poteškoće u disanju mogu predstavljati simptome slične onima srčanog udara; međutim, nema začepljenja u krvnim žilama. Često dolazi do povećanja lijeve klijetke srca, ali u većini slučajeva pacijenti se oporave unutar nekoliko tjedana.
Primarni čimbenik koji pridonosi TTS-u je stres, koji može dovesti do prekomjerne proizvodnje adrenalina u krvotoku. Potencijalni okidači uključuju: Izazovni emocionalni događaji (kao što je smrt drage osobe ili nepredviđeni incident) Fizički napor (na primjer, iznenadna bolest, kirurški zahvati) Smanjena prevalencija upotrebe droga (npr. kokain, metamfetamin) Iako specifično liječenje nije dostupno, pacijenti mogu koristiti lijekove kako bi ublažili pritisak na srce i smanjili rizik od recidiva.
Tijekom pandemije COVID-19 istraživači su primijetili porast u slučajevima TTS-a, što je povezano s povišenim razinama stresa, društvenom izolacijom i financijskim poteškoćama. Uključivanje u aktivnosti koje promiču mentalnu dobrobit, kao što su vježbanje, meditacija ili traženje podrške od obitelji i prijatelja, može doprinijeti smanjenju rizika. Opasne okolnosti i afirmativne emocije.
Istraživanja pokazuju da i nepovoljni i povoljni događaji, poput vjenčanja ili rođenja djeteta, mogu izazvati TTS. Posljedično, bitno je prepoznati TTS kao stanje povezano s raznolikim nizom emocionalnih podražaja. Istraživači sa Sveučilišta Monash identificirali su spoj poznat kao suberanilhidroksamska kiselina, koji ima potencijal preokrenuti oštećenje srca uzrokovano stresom.
Iako se ovi nalazi trenutno temelje na pretkliničkim studijama koje su uključivale životinje, čini se da su rezultati ohrabrujući. Ako nakon stresnog događaja osjetite bol u prsima, otežano disanje ili ubrzan, nepravilan rad srca, savjetuje se da se posavjetujete s liječnikom. Rana dijagnoza i preventivne mjere mogu spasiti život.
Bonus tekst:
Kačamak, koji se prije smatrao jelom za siromašne, doživljava preporod kao egzotična kulinarska delicija. Ovo jelo, pripremljeno od bijelog ili žutog kukuruznog brašna, nadaleko je poznato kao kukuruzna krupica ili palenta. Zbog svog sastava bez glutena, kačamak nije samo ukusna opcija za doručak, već se ističe i kao jedan od najzdravijih izbora koje možemo napraviti. Bogata vitalnim hranjivim tvarima, kukuruzna krupica opskrbljuje naše tijelo esencijalnim vitaminima poput A, E i nekoliko vitamina B skupine, uz niz važnih minerala.
Kačamak se ističe značajnim sadržajem fosfora, cinka, kalija, magnezija, mangana i selena. Točnije, sadrži oko 380 kalorija na 100 grama, što se sastoji od 12,7 posto vode, 10 posto proteina, 73 posto ugljikohidrata, 4,3 posto masti i 2,3 posto celuloze. Ugljikohidrati i masnoće koje nalazimo u kukuruznom brašnu pozitivno pridonose zdravlju, a posebno pogoduju radu crijeva. Znatan sadržaj vlakana, u kombinaciji sa složenim ugljikohidratima, pojačava osjećaj sitosti. Te se hranjive tvari apsorbiraju sporije, čime se podržavaju normalni probavni procesi u crijevima.
Prvenstveno opravdanje za konzumaciju kačamaka leži u njegovim blagotvornim svojstvima, primjenjivim na pojedince bez obzira na prisutnost probavnih tegoba. Nadalje, kukuruz obiluje karotenoidima, koji, zajedno s hranjivim biljnim mastima, igraju ključnu ulogu u promicanju učinkovite crijevne peristaltike. Ovo djelovanje pomaže u prevenciji zatvora i reguliranju probave. Zbog sastava zdravih masnoća, složenih ugljikohidrata i biljnih vlakana, kukuruz se preporučuje kao vrijedan izvor hrane osobama s povišenom razinom kolesterola.
