Svjedoci smo posjednjih ogdina koliko se klima promijenila i vrućine tokom ljeta postaju skoro neizdrživa. Nakon malog predaha koji smo imali ovih par dana opet nas očekuje toplotni talas.
Hoće li temperature u bliskoj budućnosti nastaviti eskalirati ili će doći do predaha? U nastavku teksta bit će iznijeta saznanja uglednog meteorologa o nadolazećim vremenskim prilikama. Počeo je početni značajan ovogodišnji toplinski val, s temperaturama u Bosni i Hercegovini koje su znatno iznad prosječnih razina. U brojnim gradovima očitanja termometara već su premašila 35 Celzijevih stupnjeva, što je natjeralo stanovnike da potraže načine kako se zaštititi od sve veće vrućine.
- Medicinski stručnjaci daju smjernice, dok meteorolozi upozoravaju na potencijalne posljedice, jer ekstremni vremenski uzorci počinju pokazivati alarmantne znakove. Meteorolog Nedim Sladić u intervjuu za televizijski program “Novi dan” otkrio je što nas očekuje u narednim danima i naglasio koliko je važno biti spreman za daljnje vremenske ekstreme. Nastavak toplinskog udara: Gotovo da nema olakšanja. Kako napominje Sladić, povišene temperature koje trenutno trpimo neće se brzo smanjiti.
Dok su nešto hladnije zračne mase sinoć prolazile regijom, njihov utjecaj na vremenske prilike u Bosni i Hercegovini je bio minimalan. Dok su u okolici Graza zabilježene obilne oborine koje su uzrokovale materijalnu štetu, ovaj vremenski sustav je na nas samo djelomično utjecao, objasnio je Sladić. Naznačio je da se na ovom području zadržava pretežno stabilno vrijeme, bez značajnijih oborina. Tvrdi da ova stabilnost atmosfere ukazuje na to da će se povišene temperature zadržati i sljedećih dana, pri čemu se očekuju prolazna i umjerena eventualna kolebanja.
Oluje se približavaju: Temperature mora su previsoke, što Europu stavlja pod pritisak. Zabrinjavaju meteorologe i trenutne temperature mora koje su izrazito povišene u odnosu na sezonski prosjek. Ovaj netipični porast temperature mora može potaknuti razvoj strašnih olujnih sustava. “Zagrijavanjem površinskog sloja mora stvara se dodatna energija unutar atmosfere koja ima značajnu ulogu u nastanku oluja, pa tako i superćelija”, naveo je Sladić. Osvrćući se na teške vremenske nepogode u raznim regijama Europe, Sladić je spomenuo nedavnu supercelijsku oluju koja je pogodila Austriju.
Ove oluje predstavljaju znatno veću prijetnju od tipične ljetne kiše zbog formiranja stabilnih, izdržljivih stanica koje proizvode snažne vjetrove, znatne oborine, pa čak i tuču. Većina Europe doživljava posljedice ovog ozbiljnog toplinskog vala, a Irska i Švedska su među rijetkim nacijama koje trenutačno nisu izložene njegovom punom intenzitetu. Ipak, druge zemlje, pa i naša, nalaze se, kako je naveo, u crvenoj zoni. Nadolazeća vremenska prognoza: Očekujte novi vrhunac.
Prema sadašnjim podacima, u idućih desetak dana ne očekuju se značajnije promjene u kretanju vremenskih sustava diljem Europe. Posljedično, trajanje iznadprosječnih temperatura u Bosni i Hercegovini će se nastaviti. “U bližoj budućnosti moguće je povećanje naoblake i pojedinačna oborina. No, to neće rezultirati duljim razdobljima olakšanja. Prema Sladićevim riječima, to predstavlja privremeni predah prije početka novog toplinskog vala. Naveo je da se u većem dijelu BiH očekuju temperature do 35 stupnjeva, dok će u Hercegovini biti još više, potencijalno do 39 stupnjeva.
Uspostavljeni su novi temperaturni rekordi kao posljedica toplotnog vala koji još uvijek zahvaća Bosnu i Hercegovinu. Meteorološki podaci odražavaju značajan utjecaj ovog toplinskog vala, posebno u središnjim i sjeveroistočnim područjima zemlje, gdje su trenutno na udaru Sarajevo i Tuzla. – Jučer je, kaže Sladić, temperatura u Sarajevu dostigla nezapamćenih 38,8 stupnjeva, čime je postavljen novi apsolutni rekord. Slično visoke temperature bile su i u Tuzli. Ove brojke predstavljaju više od obične statistike; oni jasno ilustriraju ozbiljnost ovog toplinskog vala.
Te temperature nisu samo statistički značajne u svojim ekstremima, već predstavljaju i ozbiljne rizike za javno zdravlje, infrastrukturu i poljoprivredu. Zdravstvene ustanove već bilježe porast intervencija vezanih uz toplinski udar, dehidraciju i pogoršanje kroničnih bolesti. Vlasti preporučuju pojedincima da se suzdrže od aktivnosti na otvorenom tijekom najtoplijih sati dana, točnije između 11 i 17 sati. Ako je boravak vani u to vrijeme neizbježan, preporučljivo je obući se u laganu i svijetlu odjeću, koristiti šešir i održavati odgovarajuću hidrataciju unosom puno tekućine.
Preporučljivo je biti posebno oprezan u pogledu starijih osoba, djece i osoba s kroničnim zdravstvenim problemima. Osim toga, ključno je suzdržati se od ostavljanja djece ili kućnih ljubimaca bez nadzora u vozilima, čak i na kratko. U metropolitanskim regijama dodatni izazov predstavlja fenomen poznat kao “urbani toplinski otok”, gdje beton i asfalt pridonose povišenim temperaturama koje traju dulje i postupnije se smanjuju noću, čime se pogoršavaju zdravstveni rizici za stanovnike.
