Krvni pritisak je jasna pokazatelj našeg zdravlja i zato je potrebno redovno ga kontrolisati. Veliki broj ljudi pati od hipertenzije odnosno povišenog krvnog pritiska a ako vam donji pritisak naglo skoči potrebno je da uradite jednu stvar.
Dijastolička hipertenzija se identificira kada niži krvni tlak prijeđe prag od 80 mmHg. Normalni raspon za ovo mjerenje je između 60 i 80 mmHg; no ako prelazi 120 mmHg, to je vrlo opasno stanje koje zahtijeva hitnu liječničku intervenciju. Izraz koji se obično naziva niži krvni tlak odnosi se na pritisak krvi na arterije tijekom intervala kada srce miruje između otkucaja. Povećanje ovog tlaka povećava rizik povezan s aortom, glavnom arterijom u tijelu.
Pojedinci koji pokazuju izrazito nizak krvni tlak imaju povećani rizik od razvoja aneurizme trbušne aorte, stanja koje predstavlja veliku medicinsku opasnost. Proširenje aorte može dovesti do njenog puknuća ili rupture, što nosi značajnu vjerojatnost smrti. Povišen krvni tlak, osobito kada prelazi 100 mm/Hg, znači značajan rizik od moždanog udara. Ovo stanje obično je povezano s pretilošću koju karakterizira povećani indeks tjelesne mase, kao i povišene razine šećera i triglicerida.
Pojedinci s obiteljskom poviješću hipertenzije ili ranijih problema povezanih s kardiovaskularnim sustavom smatraju se rizičnom skupinom. Rizik je nešto veći za muškarce u odnosu na žene. Ako mjerite krvni tlak i primijetite da dijastolički očitanje premašuje 100 mm/Hg, savjetuje se pričekati pet minuta prije novog mjerenja. Ako nema poboljšanja, potrebno je hitno javiti se liječniku koji će procijeniti uzroke i preporučiti odgovarajuće liječenje.
- Ovaj pristup mora biti nadopunjen promjenama načina života, uključujući prestanak pušenja i konzumacije alkohola, uz usvajanje uravnotežene prehrane. Uz to, razmislite koja hrana može pomoći u snižavanju razine kolesterola i šećera u krvi.
Bonus tekst:
Kelj, povrće koje je od davnina uvršteno u ljudsku prehranu, nudi ne samo predivan okus već i niz korisnih svojstava. Ispod su neke fascinantne činjenice o kupusu: on je bogat vitaminima, posebno vitaminom C, koji pomaže imunološkoj funkciji. Nadalje, kupus je izvor vlakana koja poboljšavaju probavu i potiču zdravu crijevnu floru. Postoje brojne sorte kupusa, poput bijelog, crvenog i kineskog kupusa, od kojih svaka ima različite nutritivne prednosti i vrijednosti. Povijesno gledano, kupus se koristio u tradicionalnoj medicini zbog svojih terapeutskih svojstava, uključujući ublažavanje nelagode u zglobovima, poboljšanje probavnog zdravlja i olakšavanje detoksikacije.
Osim toga, oblozi od listova kupusa koriste se za smanjenje otoka i ublažavanje bolova. I Rimljani i Grci uključivali su kupus u svoju prehranu i medicinsku praksu. Zbog svoje izrazito niske kalorijske vrijednosti, kupus je odličan izbor za zdravo osviještena jela, što ga čini idealnim izborom namirnica. Unatoč niskoj kalorijskoj vrijednosti, bogat je vitalnim nutrijentima. Nadalje, kupus pokazuje iznimnu kulinarsku svestranost; može se uživati sirovo u salatama ili se priprema na različite načine, uključujući kuhanje, pečenje ili fermentaciju, kao što pokazuje kiseli kupus.
Kupus je jedno od najraširenijeg uzgojenog povrća na svijetu i sastavni je dio brojnih kulinarskih tradicija diljem svijeta. Jedan od istaknutih načina pripreme kupusa je kiseli kupus, koji je prepoznat kao vitalan izvor probiotika koji mogu poboljšati dobrobit crijevne flore. Osim toga, kupus ima simboličko značenje u raznim kulturama, utjelovljujući koncepte plodnosti i obilja. Kroz srednji vijek ovo je povrće imalo presudnu ulogu u prehrani nižih socioekonomskih slojeva, au nekim zapadnim zemljama smatralo se i simbolom veselja. Što se tiče prehrane, kupus je poznat po značajnom sadržaju vitamina K, koji pomaže u održavanju zdravlja kostiju i može pomoći u prevenciji osteoporoze.
