Uz srčani idar i bolesti kardiovaskularnog sustava najčešći uzrok smrtnosti u svijetu je moždani udar koji se dešava najčešće zbog pucanja krvnih kapilara u mozgu. Vrlo često postoj ei neki signali koji upozorovaju na ovo stanje.
Boris Jurišić doživio je moždani udar u 47. godini života. Kaže da nije bilo naznaka da je takav događaj na pomolu; međutim, njegovo pažljivo pridržavanje liječničkih savjeta i njegov optimističan pogled na situaciju značajno su pridonijeli njegovom potpunom oporavku. Uočivši prve simptome, odmah je zatražio pomoć, a prema riječima prof. dr. Branka Đurovića, neurokirurga i kliničkog neurofiziologa, upravo je ta brza akcija u konačnici spasila Borisov život.
- Početni osjećaj koji je doživio tijekom moždanog udara bila je nemogućnost jasnog artikuliranja misli. Boris je simptome primijetio u ranim noćnim satima i brzom reakcijom hitne pomoći uspio je riješiti situaciju bez trajnih posljedica. Ovu pojavu nisam ni očekivao ni želio; Promaklo mi je ikakvo upozorenje. U 47. godini sam zbog jedne obiteljske okolnosti postao svjestan što se događa. Odmah sam potražio pomoć prisutne žene i otkrili smo da sam doživio moždani udar kada mi je lijeva ruka prestala reagirati dok mi je pokušavala izmjeriti krvni tlak.
Osim toga, teško sam govorio. Hitno sam tražio pomoć! Hitna pomoć me je prevezla u zemunsku bolnicu na lečenje. Strogo sam se pridržavao uputa liječnika, a moj optimizam u pogledu oporavka pokazao se od velike važnosti, kaže Boris. Ističe da nije pokazivao simptome koji bi ukazivali na moždani udar. Nisam pokazivao izražene simptome, ali moram priznati da nisam pazio na prevenciju te pojave. Nisam dosljedno pratio tlak i imao sam sporadične glavobolje kojih više nema.
Valjda su to tada bili pokazatelji, kaže Boris. Napominje da se nakon desetodnevne hospitalizacije sam otpustio iz bolnice i odmah nastavio s profesionalnim obvezama. Boris smatra da posjedovanje kućnog ljubimca, posebice psa, može biti korisno jer potiče više šetnji i produljuje boravak u prirodi, a smanjuje stres. Profesor dr. Branko Đurović, neurohirurg i klinički neurofiziolog, ističe da godišnje u Srbiji 22.000 ljudi doživi moždani udar, a preživi samo trećina oboljelih. Doktor Đurović navodi da u Srbiji moždani udar doživi između 20 i 22.000 ljudi.
Ovo stanje može biti ishemijsko, javlja se u 88 slučajeva kada je krvna žila začepljena. Alternativno, moždani udar može biti posljedica pucanja krvne žile koja odvodi krv ili u mozak ili između membrana koje okružuju cerebralno područje. O posljedicama moždanog udara dr. Đurović navodi: Dr. Đurović navodi da trećina ljudi preživi, druga trećina doživi teški oblik invaliditeta, dok preostala trećina preživi i može se vratiti normalnom životu.
Dr Đurović ističe da su prve tri klase od najveće važnosti. Doktorica Đurović navodi dapojedinci dobro prolaze ako je vrijeme od pojave simptoma do uzimanja lijeka manje od tri do četiri sata. U takvim slučajevima neurološki deficit obično se brzo riješi, omogućujući im normalno funkcioniranje. Neposredna reakcija tijekom tog kritičnog razdoblja je ključna. Ističe nužnost brzog reagiranja, slično hitnom slučaju koji zahtijeva hitnu liječničku pomoć. Prema riječima dr. Đurovića, stanje koje često prolazi nezapaženo, a pogađa značajan broj ljudi je mini moždani udar.
Ističe da ovaj problem zahvaća male krvne žile u mozgu te da se može otkriti samo magnetskom rezonancom. – Mini moždani udar prolazi nezapaženo i za pacijenta i za okolinu. Ovo stanje utječe na male krvne žile, uzrokujući njihovo začepljenje u mozgu. U početku ostaje neprepoznat, a identifikacija se radi samo magnetnom rezonancom, objasnio je dr. Đurović u razgovoru za TV “Prva”. Dr. Đurović ističe važnost održavanja zdravog načina života i pridržavanja tri ključna čimbenika stabilnosti. okrepljujući san hranjiva dijeta i dosljedno prakticiranje tjelesnih vježbi.
