U današnjem članku govori se o važnom datumu u pravoslavnoj tradiciji, danu koji u narodu ima duboko ukorijenjena vjerovanja i običaje.U nastavku više…
Ovaj praznik posvećen je Svetom Stefanu Dečanskom, vladaru iz dinastije Nemanjić, poznatom po svojoj mudrosti, krotkosti i trpljenju.
U narodu je ovo vrijeme od davnina poznato kao Mratindan, dan koji prate brojna vjerovanja, savjeti i predskazanja vezana za početak zime. Uprkos narodnoj izreci „sveti Mrata – snjeg do vrata“, današnji praznik ne donosi uvijek oštru zimu, ali nosi snažnu simboliku i podsjećanje na duboku duhovnu i istorijsku baštinu.
Sveti Stefan Dečanski, sin kralja Milutina i otac cara Dušana, jedno je od najznačajnijih imena iz srpske srednjovjekovne istorije. Njegov život obilježen je brojnim iskušenjima, a najteže među njima bilo je osljepljenje, koje je doživio po nalogu sopstvenog oca. Prema predanju, pet godina proveo je u tamnici u Carigradu, gdje je svojim ponašanjem pokazao izuzetnu smirenost, strpljenje i vjeru. Upravo u toj tamnici, kako se vjeruje, ukazao mu se Sveti Nikola i čudom mu povratio vid. Zbog toga ovaj praznik mnogi posvećuju molitvama za ozdravljenje očiju i svih oboljenja povezanih sa vidom.
- U znak zahvalnosti za povraćeni vid, Stefan je podigao jedan od najljepših i najznačajnijih manastira srpske srednjovjekovne arhitekture – Visoke Dečane. Ovaj manastir, smješten ispod planine Prokletije, do danas je svjedok njegove zahvalnosti, vjere i posvećenosti. U njemu se čuvaju njegove svete mošti, a mnogi vjernici vjeruju da su kroz vijekove ispunile bezbroj molitvi onih koji su dolazili po utjehu i pomoć.
Naziv Mrata, odnosno Mratindan, nastao je u narodnoj tradiciji kao spoj starijih običaja i kasnijeg crkvenog obilježavanja. Nekada se u ovo vrijeme slavio Sveti Martin, pa je preklapanjem običaja ovaj dan u narodu dobio novo ime. Običaji koji prate ovaj praznik veoma su stari i potiču još iz vremena kada su Slaveni vjerovali da su određene sile prirode, naročito vuk, snažni zaštitnici od nečistih sila. Tako se razvilo vjerovanje da upravo 24. novembra Sveti Mrata „saziva“ vukove i određuje kako će tokom zime postupati prema stadima, koliko će kome nanijeti štete i koga će zaobići.
- U mnogim krajevima poštuje se običaj da se na ovaj dan ovce ne iznose iz tora, jer se vjeruje da upravo tada vukovi odlučuju o svojoj zimskoj „pravdi“. Osim toga, vjeruje se da kuća koja danas ne daje ništa iz svog doma neće tokom zime trpjeti gubitke. Stari običaji govore i da se na Mratindan ne prede vuna, ne pere rublje, i da određeni poslovi treba da se izbjegnu, naročito oni koji se smatraju teškim ili sudbinskim.
Poseban dio praznika posvećen je molitvama za zdravlje, naročito očiju. Tradicionalno se izgovaraju riječi posvećene Svetom Stefanu, kojima se traži zaštita, iscjeljenje i olakšanje. Mnogi vjeruju da se upravo na ovaj dan molitva posebno čuje, jer se povezuje sa čudom koje je Stefan doživio u tamnici.
- U narodu postoji i mnogo predskazanja vezanih za Mratindan. Jedno od najpoznatijih je ono koje kaže da se po današnjem vremenu može naslutiti kakva će biti zima. Ako je dan oblačan i maglovit, vjeruje se da će zima biti promjenljiva i mekša, dok vedro i sunčano vrijeme navješćuje jače mrazove. Zbog toga se ljudi još uvijek s pažnjom osvrću na vrijeme ovog dana, vjerujući da priroda daje svoje tihe signale.
- U pojedinim krajevima postoji običaj da domaćin toga dana preuzme sve poslove u kući na sebe kako bi osigurao uspješnu godinu za cijelu porodicu. Ako odbije, vjeruje se da će ih pratiti nesreća ili nevolja. Zato se ovaj dan često provodi u miru, skromnosti i uz poštovanje starinskih pravila koja su se prenosila generacijama.
Iako mnoga od ovih vjerovanja danas imaju više simbolično nego praktično značenje, ona i dalje žive kao dio bogate tradicije, podsjećajući nas na prošla vremena kada su ljudi prirodu, praznike i običaje doživljavali kao neraskidiv dio života. Praznik Svetog Stefana Dečanskog i Mratindan ostali su povezani sa idejom zaštite, vjere, zahvalnosti i mudrosti, vrijednostima koje traju kroz vijekove.
