Već neko vrijeme se na pijacama i u prodavnicama mogu pronaći jagode ali je njihova ciejna paprena. Zbog toga se sve4 veći broj ljudi koji imaju bar komadić zemlje odlučuju da je posade a uzgoj ovog voća nije zahtijevan.
Vrtlari posjeduju znanje i strpljenje čekati jesen da jagode daju rod, omiljeno i hranjivo niskokalorično voće koje svi vole. Bilo da posjedujete mali vrt bogat jagodama ili samo nekoliko lončanica koje krase vaš balkon, bilo bi pametno poslušati savjet vrtlara i dopustiti vašim jagodama da bujaju do dolaska prvih snježnih padalina.
Među sortama jagoda poznatim kao Brila, Sibila i Aprika, svaka posjeduje izvanredne sposobnosti brze prilagodbe, otpornosti na bolesti i plodnog razmnožavanja. Za optimalan rast preporuča se saditi jagode u rano proljeće ili tijekom jeseni. Idealni uvjeti za tlo za jagode su dobro drenirano i ilovasto, s razinom pH u rasponu od 5,5 do 6,8.
Kako biste osigurali najbolje okruženje za jagode, obogatite tlo unošenjem dobro istrunulog stajnjaka ili komposta, budući da jagode imaju jak afinitet prema tim organskim materijalima. Kako bi se osigurao optimalan rast, preporuča se izlaganje jagoda sunčevoj svjetlosti u trajanju od 4 do 6 sati, pri čemu treba paziti da se lišće ne smoči tijekom zalijevanja.
Idealno vrijeme za gnojidbu jagoda obično je tijekom proljetne sezone, s dodatnom primjenom koja se preporučuje nakon što bobice počnu nicati. Ako u proljeće primijenite 10-10-10 granulirano gnojivo s vremenskim otpuštanjem, ono će biljci osigurati dosljednu prehranu tijekom cijele sezone.
- Ovaj izbor idealan je za voće uzgojeno u kontejnerima. Prema nekim vrtlarima, korištenje gnojiva bogatog kalijem tijekom faza cvatnje i plodonošenja može potencijalno povećati i količinu i veličinu bobica. Uzgajivači jagoda imaju niz organskih izbora za gnojidbu svojih usjeva, uključujući koštano brašno, kameni fosfat, brašno od morskih algi, sojino brašno i još mnogo toga.
O zdravlju jagode dodatno svjedoči njezina sposobnost da proizvodi potomstvo. Međutim, potrebno je ukloniti ove nove sadnice jer one odvlače resurse od glavne jagode, što u konačnici poboljšava rast i reprodukciju biljke jagode. Veličina bobica koje daju mlade biljke je ograničena, dok zrele biljke daju veće plodove. Tijekom prve godine, brojni vrtlari odlučuju ukloniti cvjetove jagoda radije nego da im dopuste da urode plodom.
To omogućuje biljkama da svoje resurse usmjere na postizanje vrhunske žetve u narednoj godini. Ubrzo ćete uživati u najvećim, najsočnijim jagodama koje možete zamisliti, ako budete samo malo strpljivi. U dolasku proljeća jagode su voće koje nam donosi radost. Pripadajući obitelji ruža, ova višegodišnja zeljasta biljka zaslužna je za ovu divnu poslasticu.
Nakon duge zime mogu se naći kako šumske jagode, tako i širok izbor uzgojenih vrsta koje su postojane i dugotrajne. Jagode služe kao ugodna poslastica, s njihovim živim crvenim nijansama koje dominiraju izborom, iako sada postoje i opcije s bijelim i žutim voćem. Prema Agroklub.com, jagode imaju brojne zdravstvene dobrobiti, uključujući poboljšanje krvne slike, borbu protiv skleroze krvnih žila, sprječavanje zgrušavanja krvi i pomoć u detoksikaciji.
Uz pravilnu njegu, biljke jagoda daju obilnu žetvu savršeno slatkih plodova živih boja i idealnog oblika. Sastav jagode uključuje karotin, jabučnu i limunsku kiselinu, šećer, razne minerale (poput fosfora, željeza, mangana i kalcija) i bitne vitamine. Konzumacija jagoda može pridonijeti dobrobiti probavnog sustava i potaknuti zdrav metabolizam. Sadnja jagoda je cjelogodišnja mogućnost zbog njihove prilagodljivosti.
To je olakšano lakoćom vegetativne reprodukcije. Stolone, ili trkače, obilno proizvode biljke jagoda, koje daju nove biljke. Optimalno vrijeme za sadnju jagoda određeno je čimbenicima kao što su klima, vrijeme, dostupnost sadnog materijala, priprema tla i način uzgoja.
