Mnogo ljudi na svijetu ne može da zamisli početak svog dana bez popijene kafe a na našim prostorima to je postao pravi ritual. Ljudi koji žele da se sretnu i porazgovaraju kažu Mogli smo na kafu što u stvari podrazumijeva druženje.
Napitak poznat pod raznim nazivima poput turske kave ili domaće kave zauzima značajno mjesto u kulturnoj tradiciji mnogih kućanstava. Obično se konzumira ujutro i često se smatra mjerilom kuharske stručnosti. Lagana primjedba sugerira da ako je kava iznimne kvalitete, domaćica posjeduje sposobnost “osigurati brak”, što implicira njezino vladanje preciznom kombinacijom kave, vode i, po želji, šećera.
- Koji je postupak kuhanja kave kod kuće? Za početak uobičajenog postupka u vrč se ulije voda i po želji doda šećer. Sljedeći korak uključuje zagrijavanje smjese dok ne dosegne točku vrenja. Kad se postigne točka vrenja, vrč se makne s izvora topline i oprezno se izlije mali dio vode.
Zatim se dodaje mljevena kava, a preporučeni omjer je jedna velika žličica kave na šalicu vode. Vrč se vraća na štednjak kako bi smjesa ponovno zakuhala, pri čemu se dodaje preostala voda. Alternativna metoda pripreme kave uključuje ne uklanjanje vode kada je kava veća, već je odmah ulijete i pustite da “baci ključ”. Prema konsenzusu stručnjaka, ova metoda je netočna. Kao što se obično tvrdi, čak i najmanja promjena u procesu pripreme može značajno utjecati na okus. Osnivač “Roaster Coffee” upozorio je da kava ne dopušta da dosegne točku vrenja kada se pomiješa s vodom, jer bi to rezultiralo gorkim okusom.
Burna povijest kave seže u sredinu 15. stoljeća. U početku se prvenstveno koristio u vjerskim ritualima u Jemenu. Međutim, tijekom 17. stoljeća u Osmanskoj Turskoj je izbjegavan iz političkih razloga, iako postoji ograničen broj dokaza koji podupiru tu tvrdnju. Zanimljivo je da je prvu kavanu u Beču otvorio Franjo Đura Kolčić, Srbin koji je nakon turske opsade Beča zaplijenio velike količine kave i počeo je prodavati tamošnjim ženama.
Prihvatili su ga kao poticajno piće, dajući primjer koji će uskoro slijediti i druge europske zemlje. Kako se kava probijala kroz stoljeća, postala je omiljena na svim kontinentima. Kava je oduvijek imala značajnu ulogu u društvenim, kulturnim i aspektima uživanja u društvima kroz povijest. U Srbiji je kafa ultimativni ambijent za razgovor, trač i trenutni bijeg od posla.
Najljepši trenuci predaha i opuštanja prate ovaj tamni eliksir. Mnogi su pojedinci prvi put počeli piti kavu iz čiste radosti proricanja, zavirujući u šalicu tražeći poglede u budućnost. Kada se šalica okrene, esencija kave prenosi poruke, željno iščekivane i pažljivo ispitivane. Kao znak gostoprimstva, kavu poklanjamo našim gostima, a ona nikada ne izostaje kada iščekujemo posjetitelje. To je prva ponuda, a ponekad postaje i piće kojim se opraštaju naši cijenjeni gosti.
Kroz povijest naše domovine ova se kava nazivala i sikteruša. Značaj kafe prevazilazi granice Srbije i ima globalni značaj. Čak iu Japanu, gdje čaj tradicionalno vlada, kava stalno dobiva na važnosti. Zapravo, 1. listopada je u Japanu proglašen Danom kave, što je dokaz njezine rastuće popularnosti u Zemlji izlazećeg sunca. Zanimljivo, dok Japanci prihvaćaju kavu, Turci su krenuli drugačijim putem i preusmjerili svoju sklonost ka čaju, rijetko uživajući u kultnoj “turskoj kavi”.
Unatoč raširenom mišljenju da naša zemlja ima visoku godišnju potrošnju kave i da je poznata po obilnoj konzumaciji ovog napitka, statistički podaci su u suprotnosti s tim mišljenjem, pa se Srbija ne svrstava ni među prvih 70 zemalja po potrošnji kave po glavi stanovnika. Čin kuhanja kave ujutro ne samo da ispunjava zrak zamamnom aromom, već također ima moć okrijepiti vaša osjetila sa samo jednim gutljajem.
Za nebrojene pojedince nema većeg užitka od početka dana šalicom kave. Značaj ovog rituala je najvažniji jer postavlja ton za produktivan dan koji je pred nama. Čim se umor počne ušuljati na posao, postaje jasno da je vrijeme za još jednu šalicu kave. Proces pripreme kave uključuje kuhanje prženih sjemenki biljke kave, obično u vodi ili mlijeku.
