Krompir je namirnica koju svi vole i koja se može pripremati na veliki broj načina. Relativno je jeftina a oni koji imaju svoju baštu ili vrt mogu ga i sami uzgajati jer nije zahtijevan i daje velike prinose.
Iako se proces pripreme krumpira može činiti jednostavnim, postoje tehnike koje mogu poboljšati njihov okus i ubrzati proces kuhanja. Ako želite i ekspeditivnost i ugodan okus vašeg krumpira, razmislite o primjeni ovih korisnih prijedloga. Kako biste ubrzali proces kuhanja krumpira, savjet je da u vodu koju ste kuhali stavite malo ulja ili maslaca. Razlog za ovu tehniku je sljedeći:
- Ubrzajte kuhanje: da biste ubrzali proces vrenja, razmislite o dodavanju ulja ili maslaca. Prisutnost masti povisuje točku vrenja, što rezultira bržim postizanjem željene temperature vode. Poboljšanje okusa: Osim što ubrzava vrijeme kuhanja, dodavanje ulja ili maslaca daje dodatni sloj okusa krumpiru, što rezultira ugodnijim i aromatičnijim iskustvom. Postupak Kako biste osigurali ravnomjerno kuhanje, počnite s guljenjem krumpira i rezanjem na jednolike komade. Prebacite krumpir u lonac i dodajte dovoljno vode da bude potpuno potopljen. U vodu dodajte žlicu ulja ili maslaca.
Postavite lonac na štednjak i postavite jaku vatru. Nakon što voda dosegne točku vrenja, smanjite vatru na srednju i kuhajte dok krumpir ne postane mekan, obično u rasponu od 10-15 minuta, ovisno o veličini komadića krumpira. Evo nekoliko dodatnih prijedloga za poboljšanje okusa. Pojačajte okus krumpira dodavanjem male količine soli u vodu prije kuhanja. Ovaj jednostavan korak poboljšat će okus iznutra. Poboljšajte okus vode dodavanjem začinskog bilja poput ružmarina ili majčine dušice i dodajte režanj češnjaka za dodatnu aromu. Nakon što je kuhan, pokapajte krumpire s još malo maslaca ili maslinovog ulja, ukrasite svježim začinskim biljem ili naribajte malo parmezana da pojačate bogatstvo.
Primjenom pregršt jednostavnih tehnika, imate mogućnost poboljšati okus i ubrzati vrijeme kuhanja krumpira. Dodavanjem velike žlice ulja ili maslaca u vodu ne samo da se ubrzava proces kuhanja, već se krumpiru daje i blaži okus. Isprobajte ove upute tijekom sljedećeg kuhanja krumpira i uživajte u zadovoljstvu besprijekornog obroka! U današnje vrijeme, krumpir drži poziciju petog najvažnijeg usjeva na globalnoj razini, nakon pšenice, kukuruza, riže i šećerne trske; međutim, to nije uvijek bio slučaj.
Polja poprimaju izgled nebeskog niza kad krumpir procvjeta, nalikujući mnoštvu ljubičastih zvijezda. Intrigantan detalj otkriva da je Marija Antoaneta, kraljica supruga francuskog kralja Luja XVI., toliko voljela ove cvjetove da je njima ukrašavala svoju kosu. U znak solidarnosti, sam kralj je slijedio primjer, potaknuvši modni trend među francuskom aristokracijom da svoju odjeću ukrašava cvijećem krumpira.
Ova modna izjava poslužila je kao pokušaj uvjeravanja francuskih farmera da uzgajaju ovu neobičnu novu biljku i francuskih restorana da je uvrste u svoje jelovnike, kao što je dokumentirao Smithsonian Magazine. U današnje vrijeme krumpir je peta najznačajnija poljoprivredna kultura u svijetu, nakon pšenice, kukuruza, riže i šećerne trske. Međutim, tijekom 18. stoljeća upravo je ovaj gomolj izazvao čuđenje i strah kod pojedinih pojedinaca, dok je druge ostavljao u nedoumici.
Igrao je ulogu u raširenom ekološkom preokretu koji je pokrenuo Kristofor Kolumbo. Ekspedicije koje je vodio Kolumbo dovele su do značajnog miješanja različitih ekosustava diljem svijeta, što je rezultiralo biološkim stapanjem koje služi kao temelj za velik dio povijesnog znanja koje se prenosi u obrazovnim institucijama. U usporedbi sa žitaricama poput žitarica, gomolji posjeduju urođenu sposobnost veće produktivnosti. Za razliku od biljaka pšenice ili riže, koje mogu propasti i uvenuti ako glava postane prevelika, gomolji rastu ispod zemlje i nisu ograničeni ograničenjima ostatka biljke.
Izvanredan primjer za to je otkriće libanonskog farmera 2008. godine, koji je iskopao krumpir težak gotovo 12 kilograma, koji premašuje veličinu njegove glave. Istraživači vjeruju da je uvođenje krumpira u sjevernu Europu dovelo do kraja gladi. Usporediv, iako manji, utjecaj primijećen je u južnoj Europi dolaskom kukuruza, još jedne američke kulture.
Povjesničar William H. McNeill je pretpostavio da je krumpir bio ključan u usponu europskih carstava, budući da je osiguravao hranu za stanovništvo koje se brzo širilo. To je omogućilo europskim nacijama da utvrde svoju dominaciju nad golemim dijelovima svijeta od 1750. do 1950. godine. Drugim riječima, krumpir je odigrao presudnu ulogu u usponu zapadnog svijeta.
