Kod nas na Balkanu ispijanje kafe ima poseban značaj. To nije samo obično konzumiranje jednog napitka nego i vrijeme za odmor i druženje. Vrlo često ljudi kada žele da se vide kažu mogli smo na kafu.
Neophodna želja za odlaskom na toalet često pogađa mnoge ljude odmah nakon što popiju kavu. Dok neki tvrde da je to prirodna pojava, drugi izražavaju zabrinutost da nije povezana sa zdravstvenim problemima. Shodno tome, znanstvenici sa Sveučilišta u Teksasu ispitali su ovu konkretnu temu. Istraživači su proveli studiju u kojoj su štakorima davali kavu u razdoblju od tri dana, što je rezultiralo povećanjem pokretljivosti crijevnih mišića, bez obzira na razinu kofeina.
- “Motilitet mišića tankog crijeva kod štakora pokazao je porast nakon tri dana uzimanja kave. To sugerira da su, slično kao i ljudi, štakori iskusili značajne pokrete crijeva nakon konzumiranja kave. Nadalje, došlo je do smanjenja sadržaja bakterija u njihovom izmetu Naime, ovi su učinci primijećeni bez obzira na kofein, budući da je kava bez kofeina imala sličan učinak na njihov probavni sustav,” izjavio je Shuan Zheng Shi, vodeći autor studije, tijekom intervjua za britanski “Mirror.
Pretpostavlja se da je laksativni učinak kave povezan s njezinim kiselim svojstvima. Studije pokazuju da klorogenska kiselina, koja se nalazi u kavi, podiže razinu želučane kiseline i poboljšava rad probavnog sustava. Dakle, kada vas kava potakne na zahod, imajte na umu da je to normalna reakcija na napitak i da je vaše zdravlje sasvim u redu. Mnogi se ljudi često pitaju o zdravstvenim implikacijama kave, pitanje koje često postavljaju i stručnjaci. Iako kava sigurno ima nekoliko prednosti za tijelo, postoje specifični čimbenici koji zahtijevaju pažljivo ispitivanje.
Kava je važan izvor antioksidansa i dokazano je da sprječava rast stanica raka u određenim slučajevima. Unatoč tome, ispijanje kave bez jela može dovesti do neželjenih učinaka. Konzumacija šalice čiste crne kave na prazan želudac potiče lučenje želučane kiseline, što može biti posebno neugodno za osobe koje boluju od gastritisa. Čak i oni sa zdravim želucem mogu osjetiti učinke, jer povećana proizvodnja kiseline može rezultirati nelagodom tijekom obroka i dovesti do probavnih problema.
Konzumacija nekoliko šalica kave dnevno djeluje stimulativno na ljudski organizam, potiče brži i jasniji proces razmišljanja, a istovremeno smanjuje pospanost i povećava budnost. U svijetu se svaki dan popije oko 1,5 milijardi šalica kave! Unatoč pozitivnim učincima, prekomjerno uzimanje kave može dovesti do komplikacija. Porijeklo kave seže u burnu sredinu 15. stoljeća.
U početku se koristio u vjerskim ritualima u Jemenu, dok je u otomanskoj Turskoj u 17. stoljeću njegova upotreba bila politički motivirana (iako ovoj tvrdnji nedostaju značajni dokazi). Prvu kavanu u Beču otvorio je Srbin Franjo Đura Kolčić, koji je nakon opsade Beča od strane Turaka zaplijenio značajne količine kave i počeo je prodavati Bečankama. Prihvatili su ga kao divan napitak za razbuđivanje. Slijedeći njihov primjer, kavu su prihvatili i drugi europski narodi.
Kroz stoljeća kava je ostavila trag na svim kontinentima. Kroz stoljeća, kava je dosljedno imala vitalno mjesto u društvenim aspektima svake kulture. U Srbiji služi kao idealno mjesto za razgovor, trač i radnu pauzu od posla. Ovaj tamni napitak pruža najljepše trenutke predaha i opuštanja. Mnogi su svoje putovanje kavom započeli s “dječjim radostima”, poput gledanja u šalicu radi proricanja budućnosti. Kada se šalica preokrene, talog kave prenosi poruke o kojima se razmišlja s velikim iščekivanjem.
Domaćinima poklanjamo kavu kao promišljeni poklon i nikada ne dolazimo praznih ruku u posjet drugima. Uvijek je prva ponuda, a može poslužiti i kao oproštajno piće za naše goste. U povijesti se ova vrsta kave kod nas nazivala i sikteruša. Kafa ima veliki značaj ne samo za Srbe, već i globalno. U Japanu progresivno nadmašuje čaj po popularnosti, što je dovelo do službenog priznanja i obilježavanja 1. listopada kao Dana kave u Zemlji izlazećeg sunca.
Zanimljivo, za razliku od Japana, Turci su svoju sklonost pomaknuli prema čajevima, što je rezultiralo minimalnom konzumacijom „turske kave. Dok mnogi vjeruju da se u našoj zemlji godišnje popije značajna količina kave i da smo veliki konzumenti ovog napitka, statistika govori nešto drugo, pa Srbija nije ni među prvih 70 po godišnjoj potrošnji kave po osobi.
