Naše zdravlje je nače najveće bogatstvo ali na žalost većina ljudi postane toga svjesna tek kada se razboli. Redovni ljekarsi pregledi su ključni ali isto tako i osluškivanje signala koje nam naše tijelo šalje.
Istraživači su utvrdili koliko puta bi pojedinci dobrog zdravlja trebali moći progutati unutar intervala od 30 sekundi; oni koji ne mogu zadovoljiti ovaj kriterij mogu biti izloženi riziku od ozbiljnog zdravstvenog stanja. Disfagija ili poteškoće s gutanjem mogu ukazivati na prisutnost ozbiljnih medicinskih stanja, uključujući rak, teške bolesti pluća ili demenciju. Jedna od metoda koju koriste liječnici kako bi procijenili ima li pacijent disfagiju poznata je kao ponavljajući test gutanja sline. U ovoj jednostavnoj procjeni, koja se može provesti kod kuće, pojedinac pokušava progutati – bez uzimanja bilo kakve hrane ili pića – što je moguće više puta u trajanju od trideset sekundi.
- U najopsežnijoj studiji te vrste provedenoj do danas, liječnici u Izraelu su ustanovili osnovni broj gutanja koji se očekuje da postignu zdravi pojedinci u različitim dobnim skupinama. Istraživanje je pokazalo da bi osobe u dobi od 20 do 39 godina u prosjeku trebale imati sposobnost gutanja. Od pojedinaca u 40-ima se očekuje da izvrše otprilike osam radnji gutanja, dok bi oni u 50-ima trebali postići oko sedam gutanja. U trenutku kada pojedinci uđu u svoje 60-e, očekuje se da mogu izvesti približno sedam gutanja (6,7), dok bi oni u svojim 70-ima trebali biti sposobni postići oko šest gutanja.
U konačnici, od pojedinaca u 80-ima se očekuje da postignu prosjek od nešto više od četiri gutljaja (4,3) unutar određenog vremenskog razdoblja. Pojedinci koji ne uspiju ispuniti očekivani broj zdravih gutanja za svoju odgovarajuću dobnu skupinu mogu se identificirati za dodatnu procjenu kako bi se istražili potencijalni temeljni zdravstveni problemi povezani s disfagijom, kao što su plućne bolesti i određene vrste raka. U članku objavljenom u časopisu Dysphagia, istraživači su naglasili važnost svoje studije, budući da predstavlja znatno širi spektar onoga što bi se trebalo smatrati zdravim u usporedbi s ranijim istraživanjima.
Naznačili su da je osnovna vrijednost prethodno utvrđena za ponavljajući test gutanja sline označila broj zdravih gutanja za sve odrasle osobe kao samo tri. “Rezultati ove studije naglašavaju potrebu za temeljitijim ispitivanjem valjanosti utvrđenih ograničenja unutar najstarije dobne skupine”, izjavili su istraživači. Primijetili su da se značajne razlike primijećene u rezultatima testova među dobnim skupinama mogu pripisati fiziološkim promjenama koje se događaju u mišićima grla kako pojedinci stare.
Također je uočeno da postoje razlike među spolovima, pri čemu muškarci u prosjeku pokazuju veću učestalost gutanja (7,6) u usporedbi sa ženama (6,5), što je faktor koji može utjecati na rezultate testa. Stručnjaci su istaknuli nužnost dodatnih istraživanja kako bi se sagledali čimbenici koji pridonose nesrazmjeru u brzini gutanja među spolovima.
Bonus tekst:
Smokva, plod stabla smokve, još od vremena starih civilizacija smatrana je simbolom plodnosti i obilja. Njegov bogat okus, nutritivne prednosti i kulturni značaj čine ga ne samo bitnim elementom prehrane, već i središnjom točkom brojnih legendi i mitova. Ovaj će esej ispitati povijesnu pozadinu, prehrambene prednosti i kulturološku važnost smokava, naglašavajući njihovu važnost u ljudskom postojanju kroz različita razdoblja. Podrijetlo i povijest smokava sežu u Aziju, posebno na Bliski istok i jugozapadnu Aziju.
Ovo voće je poznato od početka ranih civilizacija, a bilo je prisutno u starom Egiptu, Grčkoj i Rimu. Rimljani su smokve smatrali afrodizijakom, dok su se u Egiptu koristile zbog svojih ljekovitih svojstava. Konkretno, smokve se spominju u Bibliji, au brojnim religijskim i filozofskim tradicijama predstavljaju život, mudrost i duhovno prosvjetljenje. Na primjer, budistički tekstovi sugeriraju da je Buddha postigao prosvjetljenje dok je meditirao ispod stabla smokve. Po nutritivnom sastavu smokve su izuzetno hranjivo voće, obiluje vlaknima, vitaminima i mineralima.
Očaravajuća slatkoća smokava može se pronaći u značajnoj prisutnosti prirodnih šećera, dok one također osiguravaju veliku količinu kalija, neophodnog za dobrobit kardiovaskularnog i krvožilnog sustava. Nadalje, smokve su važan izvor vitamina K, ključnog za očuvanje zdravlja kostiju, i vitamina B6, koji ima ulogu u kognitivnom funkcioniranju i jačanju imunološkog sustava. Značajna značajka smokava je njihov visok sadržaj vlakana; konzumacijom samo pet smokava srednje veličine može se dobiti oko 20% dnevnog preporučenog unosa vlakana, što pomaže poboljšanju probave i snižavanju razine kolesterola.
