Sigurni smo da ste primjetili kako stariji ljudi imaju tendenciju da se bude u toku noći, ali nikada niste znali zašto. Danas ćemo da Vam otkrijemo o čemu je tu zapravo riječ.
Mnogi ljudi shvaćaju da se njihovi obrasci spavanja mijenjaju s godinama. U prošlosti su ljudi duboko spavali noću. Međutim, kako starimo, doživljavamo višestruka buđenja tijekom noći, najčešće između 2 i 4 sata ujutro. Razdoblje oko 3 sata ujutro posebno je zabrinjavajuće i smatra se osjetljivim razdobljem u različitim kulturama, pa čak i u medicini i psihologiji. Ovo postavlja pitanje: Zašto? Radi li se jednostavno o prirodnim tjelesnim promjenama, zdravstvenim problemima, psihičkim poteškoćama ili kombinaciji svih ovih čimbenika? Biološke promjene u arhitekturi sna s godinama.
- Kako starimo, naš unutarnji sat – naš cirkadijalni ritam – se pomiče, izravno utječući na kvalitetu sna. Primarni hormon koji kontrolira ovaj ritam je melatonin. Proizvodnja melatonina prirodno se usporava s godinama, što znači da starije odrasle osobe imaju poteškoća s dosezanjem najdubljih faza sna. Umjesto duljih, redovitijih ciklusa spavanja, starije odrasle osobe doživljavaju kraća, fragmentiranija razdoblja spavanja s manje dosljednosti.
Tijekom trećeg sata noći san prelazi iz dubokog u lagani san, povećavajući vjerojatnost buđenja. Drugi vanjski čimbenici također mogu utjecati na osjetljivost spavanja. Zvuk automobila u prolazu, lagani porast sobne temperature i lupanje vratima mogu izazvati osjetljivost na spavanje. Mlađi ljudi često ignoriraju te podražaje jer još uvijek dovoljno spavaju. Zdravstveni razlozi noćnog buđenja. Ovo nije uvijek biološki povezano. Buđenje u isto vrijeme svako jutro često je znak zdravstvenih problema koji su češći kod starijih osoba. Apneja za vrijeme spavanja ili jako hrkanje često remete normalne obrasce spavanja i često uzrokuju jutarnja buđenja.
Bol i ukočenost—artritis, reumatizam i opći bolovi u mišićima i zglobovima mogu se pogoršati noću. Tijelo reagira naglim noćnim mokrenjem. Nokturija — česti nagon za mokrenjem noću — jedan je od najčešćih uzroka nesanice kod starijih osoba. Problemi sa srcem i plućima – aritmije, respiratorni problemi i problemi s cirkulacijom – također mogu uzrokovati noćna buđenja. Liječnici općenito preporučuju da se ponavljani pokušaji buđenja smatraju znakom fizičkog problema, budući da tijelo često daje upozorenja prije nego što se problem pojavi.
Psihološki čimbenici iza buđenja u 3 ujutro Spavanje i mentalno stanje usko su povezani. Psiholozi vjeruju da su noćna buđenja rezultat unutarnjih briga, potisnutih emocija ili stresa. Starije osobe često razgovaraju o zdravlju, financijama, obiteljskim odnosima ili zabrinutostima za budućnost. Mozak obrađuje emocije i sjećanja noću. Taj se proces najvjerojatnije događa rano ujutro, što dovodi do buđenja.
U psihologiji postoji koncept koji se zove “noćna introspektivna kriza”, a odnosi se na razdoblje između 3:00 i 4:00 ujutro kada tijelo doživljava period odmora, a mozak doživljava svoje najintenzivnije emocionalne reakcije. Ako se neriješeni sukobi riješe, ljudi se mogu odmah probuditi. Načini smanjenja buđenja. Iako se buđenja općenito smatraju čestim u starijih osoba, postoje praktične strategije za smanjenje njihove pojave. Uspostavljanje redovitog rasporeda spavanja—odlazak na spavanje u isto vrijeme i izbjegavanje dnevne pospanosti pomaže u održavanju cirkadijalnog ritma.
Izbjegavanje stimulansa—kava i alkohol mogu značajno utjecati na dubinu sna i otežati ponovno zaspanje. Opuštajuće aktivnosti prije spavanja, poput hodanja, laganog istezanja, meditacije ili čitanja, mogu pomoći u opuštanju uma i tijela. Ugodno okruženje – prostorija bi trebala biti svijetla, tiha, dobro prozračena i održavati ugodnu temperaturu. Liječnički savjet—ako je popraćen simptomima kao što su bol, znojenje ili lupanje srca, potrebna je medicinska dijagnoza. Kada prijelaz iz noći u dan postaje znak zdravstvenog problema?
Razlika između povremenih buđenja i ponovljenih buđenja tijekom noći je u tome što su potonja redovitija. Ako se netko često osjeća potpuno zaspao u 3 ujutro, a zatim se bori da ponovno zaspi, posljedice mogu biti ozbiljne. Kronični umor, loša koncentracija, nervoza i povećani rizik od kardiovaskularnih bolesti često su povezani s obrascima spavanja. Stručnjaci savjetuju da to ne treba promatrati kao prirodni dio starenja, već kao znak koji zahtijeva pažnju.
Povezanost biologije, psihologije i vjere: Buđenje u 3 ujutro nije slučajnost, niti je jednostavno stvar vjere. To se može pripisati kombinaciji fizioloških promjena, zdravstvenih problema i psihološkog stresa. Drugi vjeruju da postoji duhovna komponenta, vjerujući da tijelo i um tijekom tog vremena prolaze kroz jedinstven proces. Bez obzira na perspektivu, činjenica ostaje: postojana svijest o istom dobu noći ne može se zanemariti. Pokreće signale iz tijela da nešto nedostaje ili da ga nešto opterećuje.
