U današnjem članku donosimo pregled predviđanja brazilskog mistika Atosa Salomea, koji je zbog svojih tvrdnji o velikim svjetskim događajima dobio nadimak „Živi Nostradamus“. Njegove najave za 2026. godinu obuhvataju moguće međunarodne sukobe, ekonomske potrese, tehnološke promjene i prirodne pojave koje bi, prema njegovim tvrdnjama, mogle imati ozbiljne posljedice za različite dijelove svijeta.
Atos Salome već je privlačio pažnju javnosti svojim izjavama o budućim događajima. Njegovi poklonici povezuju pojedina ranija predviđanja sa smrću britanske kraljice Elizabete II i pandemijom koronavirusa, zbog čega se u medijima često predstavlja kao osoba koja navodno može unaprijed naslutiti velike promjene.
Međutim, takva reputacija ne predstavlja naučnu potvrdu njegovih sposobnosti. Povezivanje ranijih izjava s događajima koji su se kasnije dogodili nije samo po sebi dokaz da je riječ o pouzdanim predviđanjima.
U najavama za 2026. godinu Salome se posebno osvrnuo na odnose velikih sila, moguće promjene u svjetskoj trgovini i razvoj tehnologije. Dio njegovih tvrdnji odnosi se na događaje za koje je naveo i približne vremenske okvire, dok su druge predstavljene kao širi scenariji mogućih budućih kriza.
Posebno mjesto u njegovim predviđanjima zauzimaju Arktik, Bliski istok i afrička regija Sahel, područja koja povezuje s mogućim pogoršanjem međunarodnih odnosa i sigurnosnih prilika.
Arktik, Iran i Sahel: Tri područja koja Salome povezuje s novim sukobima
Jedno od njegovih najzapaženijih predviđanja odnosi se na Arktik, gdje bi, prema Salomeovim tvrdnjama, moglo doći do povećanja vojnih napetosti između Rusije i članica NATO-a.
On navodi da Rusija jača svoje vojne kapacitete u tom području, uključujući raspoređivanje naprednih raketnih sistema i drugih resursa. U njegovom tumačenju, takve aktivnosti mogle bi dodatno povećati rizik od sukoba.
Arktik je u ovom scenariju važan i zbog klimatskih promjena. Smanjivanje ledenog pokrivača otvara mogućnosti za korištenje novih pomorskih pravaca i pristup energetskim resursima, što bi moglo pojačati nadmetanje država koje imaju interese u toj regiji.
Salome upozorava da bi eventualni sukob mogao imati posljedice mnogo šire od samog Arktika. Kao moguće probleme spominje poremećaje energetskih tokova, otežavanje međunarodne trgovine i ekonomsku nestabilnost.
Drugo područje koje izdvaja jeste Sahel, naročito sjeverni Niger. Prema njegovim tvrdnjama, djelovanje ekstremističkih grupa i borba međunarodnih sila za utjecaj mogli bi dodatno pogoršati sigurnosne prilike nakon povlačenja zapadnih vojnih snaga.
U tom scenariju Salome spominje mogućnost posredničkih ratova, humanitarnih problema i novih izbjegličkih kretanja. Posebno naglašava da bi postojeće ekonomske poteškoće i klimatski izazovi mogli dodatno otežati položaj stanovništva.
Treće veliko žarište u njegovim predviđanjima predstavlja Bliski istok, s naglaskom na odnose Irana i Izraela.
Salome je najavljivao mogućnost ozbiljne eskalacije tokom drugog kvartala 2026. godine. Svoje tvrdnje povezao je s iranskim nuklearnim programom, obogaćivanjem uranija i mogućnošću izraelskih vojnih akcija.
Upozorio je i na potencijalne humanitarne posljedice takvog razvoja događaja, uključujući povećanje broja raseljenih osoba i dodatno opterećenje susjednih država.
Tri glavna sigurnosna scenarija
Salomeove najave povezuju Arktik s mogućim nadmetanjem Rusije i NATO-a, Sahel s daljnjom regionalnom destabilizacijom, a Bliski istok s odnosima Irana i Izraela. Riječ je o njegovim predviđanjima i mogućim scenarijima, a ne o dokazima da će opisani sukobi nastupiti.
Promjene u svjetskoj ekonomiji: BRICS+, dolar i finansijski problemi Poljske
Osim sigurnosnih pitanja, Salome je značajan dio svojih predviđanja posvetio ekonomiji. Posebno je izdvojio BRICS+, grupu država koju povezuje s mogućim promjenama međunarodnih finansijskih odnosa.
Prema njegovom scenariju, Saudijska Arabija mogla bi pokrenuti prijedloge koji bi omogućili veću upotrebu drugih valuta u međunarodnoj trgovini, umjesto oslanjanja prvenstveno na američki dolar.
Takva promjena, prema njegovom tumačenju, mogla bi ubrzati proces smanjivanja globalne zavisnosti od dolara. Kao moguće valute koje bi dobile veću ulogu spominju se kineski juan i ruska rublja.
Salome smatra da bi značajnije promjene u međunarodnom monetarnom sistemu mogle izazvati ekonomsku nestabilnost i promijeniti odnose među velikim trgovinskim blokovima.
Ove tvrdnje ipak treba razlikovati od potvrđenih ekonomskih kretanja. Predviđanje promjene dominantne svjetske valute ne znači da je takav ishod unaprijed određen.
Još jedna država koju je izdvojio jeste Poljska. U njegovim najavama spominje se mogućnost finansijske krize povezane s deficitima, inflacijom i pritiscima na javne finansije.
Salome je iznio scenario u kojem bi ekonomske teškoće mogle dovesti do radničkih štrajkova i neslaganja s Međunarodnim monetarnim fondom.
Prema njegovim tvrdnjama, Poljska bi u takvim okolnostima mogla zatražiti pomoć Evropske unije, što bi potencijalno otvorilo dodatna pitanja među državama članicama.
Zajednički element ovih ekonomskih predviđanja jeste mogućnost da problemi u jednoj državi ili finansijskom sistemu imaju posljedice za mnogo šire tržište. Salome takve scenarije povezuje s promjenama u međunarodnoj trgovini i odnosima među državama.
Digitalni euro, umjetna inteligencija i upozorenja na prirodne prijetnje
Treća važna grupa Salomeovih predviđanja odnosi se na tehnologiju i događaje koji bi mogli utjecati na svakodnevno funkcionisanje društva.
Među njima je spomenuo testiranje digitalnog eura, koje povezuje s Evropskom centralnom bankom, kao i razvoj naprednog kvantnog softvera u Sjedinjenim Američkim Državama.
Prema njegovim tvrdnjama, takav softver mogao bi omogućiti praćenje podmornica u realnom vremenu, čime bi tehnološki razvoj dobio dodatnu sigurnosnu dimenziju.
U svojim najavama značajnu pažnju posvetio je i umjetnoj inteligenciji. Predviđa ubrzan razvoj automatizacije, uz moguće posljedice po tržište rada i ekonomske razlike među stanovništvom.
U tom kontekstu spominje potrebu za odgovarajućom regulacijom tehnologije kako bi se smanjili negativni efekti njenog širenja.
Salome se osvrnuo i na moguću snažnu solarnu oluju, koju je vremenski povezao s martom 2026. godine. Prema njegovom predviđanju, takva pojava mogla bi izazvati probleme u elektroenergetskim sistemima i šire poremećaje u snabdijevanju električnom energijom.
Posebnu pažnju posvetio je ranjivosti infrastrukture koja zavisi od tehnologije. U svojim tvrdnjama povezuje eventualne poremećaje s teškoćama u svakodnevnom radu elektronskih sistema.
Pored toga, spomenuo je ptičiji grip kao moguću ozbiljnu zdravstvenu prijetnju. Upozorio je na potrebu za praćenjem virusa i međunarodnom saradnjom kako bi se smanjila mogućnost nastanka šire zdravstvene krize.
Kako razumjeti ovakva predviđanja?
U Salomeovim tvrdnjama zajedno se pojavljuju geopolitički rizici, ekonomski scenariji, tehnološke promjene i prirodne prijetnje. Njihovo spominjanje ne znači da je njihovo ostvarenje potvrđeno. Predviđanja mistika ne predstavljaju naučnu procjenu vjerovatnoće budućih događaja.
Upravo širina tema koje obuhvataju Salomeove najave jedan je od razloga zbog kojih se o njima govori. Od arktičkih pomorskih pravaca do digitalnih valuta i razvoja umjetne inteligencije, njegova predviđanja povezuju različita područja međunarodnih odnosa.
Ipak, neophodno je razlikovati moguće rizike koji se mogu razmatrati na osnovu stvarnih političkih, ekonomskih ili tehnoloških okolnosti od tvrdnje da neko unaprijed zna kako će se budućnost odvijati.
Takva razlika posebno je važna kada se predviđanja odnose na ratove, epidemije ili prirodne katastrofe, jer njihovo predstavljanje kao neizbježnih događaja može stvoriti pogrešnu sliku o stvarnoj sigurnosnoj situaciji.
U izvornom prikazu Salomeovih najava posebno se izdvaja deset mogućih razvoja događaja i posljedica, ali pojedine teme međusobno su povezane. Ekonomske promjene, sigurnosne napetosti i tehnološki razvoj zato se u njegovim izjavama pojavljuju kao dijelovi šire slike mogućih globalnih promjena.
Atos Salome svoja predviđanja predstavlja kao upozorenja na buduće izazove, ali njihovu tačnost nije moguće utvrditi samo na osnovu njegove ranije reputacije. Za razumijevanje stvarnih međunarodnih kretanja presudni su provjerljivi podaci, pouzdane analize i praćenje događaja, a ne pretpostavka da će se svaki najavljeni scenario ostvariti.
