U danasnjem članku pišemo o upornom kašlju koji može trajati mnogo duže nego što pacijenti očekuju i koji se, prema ranijem objašnjenju pulmologinje dr Vesne Radulović, kod pojedinih ljudi ne smiruje ni nakon različitih terapija.
Posebno zbunjuje činjenica da neki pacijenti, osim kašlja, nemaju temperaturu, bolove, malaksalost niti druge izražene tegobe, dok pregled i snimak pluća mogu biti uredni.Kašalj je jedan od simptoma koji može imati veliki broj različitih uzroka, zbog čega njegovo dugo trajanje kod mnogih ljudi izaziva zabrinutost. Situacija je još neugodnija kada osoba isproba različite preparate ili dobije terapiju, a osjećaj nadražaja u grlu i potreba za kašljanjem i dalje ostaju prisutni.
Upravo o takvim pacijentima ranije je govorila dr Vesna Radulović, pulmologinja i specijalistica pneumoftiziologije iz Gradskog zavoda za plućne bolesti i tuberkulozu. Prema njenim riječima, veliki broj ljudi dolazio je na pregled zbog upornog kašlja koji je bio praktično jedina izražena tegoba.
Šta su pacijenti opisivali?
Kod dijela pacijenata nije bilo temperature, povraćanja, bolova niti izražene malaksalosti. Apetit je bio očuvan, a kompletni pregledi i snimci pluća često nisu pokazivali promjene koje bi objasnile dugotrajno kašljanje.
„Šta god da dajemo od terapije – ne pomaže“
Dr Radulović je opisala situacije u kojima su pacijenti pokušavali smiriti kašalj različitim pristupima, ali bez brzog rezultata. Spominjala je antibiotike, antihistaminike i različite sirupe protiv kašlja, dok se tegoba kod nekih osoba ipak zadržavala sedmicama.
„Šta god da dajemo od terapije – ne pomaže.“
— dr Vesna Radulović
Prema njenom tadašnjem opisu, kod pojedinih pacijenata kašalj je trajao šest do osam sedmica. To je razumljivo izazivalo strah, jer dugotrajne tegobe često navode ljude da pomisle na ozbiljnije bolesti pluća ili druge zdravstvene probleme.
Međutim, doktorica je isticala da su kod velikog broja pregledanih osoba nalazi bili uredni. Snimak pluća i dodatni pregledi nisu pokazivali zabrinjavajuće promjene, a pacijenti nisu imali druge izražene simptome koji bi pratili ozbiljniju akutnu infekciju.
U tim situacijama kašalj je, prema njenim riječima, često prestajao spontano, ali tek nakon što prođe dovoljno vremena da se disajni putevi oporave.
Zašto kašalj može ostati i kada su drugi simptomi prošli?
Jedno od objašnjenja koje je dr Radulović navela odnosi se na sluznicu disajnih puteva. Nakon određenih virusnih infekcija sluznica može ostati nadražena i osjetljiva čak i kada osoba više nema simptome koji su se pojavili na početku bolesti.
Prema njenom objašnjenju, infekcija može oštetiti površinu sluznice i učiniti nervne završetke osjetljivijim. Nakon toga čak i svakodnevni nadražaji poput dima, promjene vlažnosti vazduha ili zagađenja mogu izazvati potrebu za kašljanjem.
To može objasniti zbog čega čovjek ima osjećaj da se „prehlada nikada nije završila“, iako mu je nos odavno prestao curiti, nema temperaturu i generalno se osjeća dobro.
Dr Radulović je opisivala da kod nekih pacijenata početak tegoba izgleda poput uobičajene respiratorne infekcije: prvo se javi curenje nosa, potom kihanje, a zatim kašalj koji ostane mnogo duže od ostalih simptoma.
Takva slika može podsjetiti i na alergiju, ali je doktorica navodila da dio pacijenata nema potvrđene alergije. Upravo zato je bilo teško pronaći jedno jednostavno objašnjenje za sve slučajeve.
Zagađen vazduh može dodatno nadražiti disajne puteve
Dim, izduvni gasovi i druge čestice iz vazduha mogu dodatno iritirati već osjetljivu sluznicu. Kada su nervni završeci u disajnim putevima nadraženi nakon infekcije, i relativno mali spoljašnji podražaji mogu pokrenuti novi napad kašlja.
Kada se ipak treba javiti doktoru?
Činjenica da neki oblici postvirusnog kašlja mogu trajati sedmicama ne znači da svaki dugotrajan kašalj treba ignorisati. Dr Radulović savjetovala je pregled ako kašalj traje duže od približno 15 do 20 dana.
Posebno je važno obratiti pažnju ako se uz kašalj pojave gušenje, zviždanje u grudima ili otežano disanje. U takvim slučajevima preporuka je da se osoba odmah javi doktoru kako bi se utvrdilo šta uzrokuje tegobe.
Pregled je važan i zato što dugotrajan kašalj ne mora kod svih ljudi imati isti uzrok. Kod nekih mogu postojati alergijske komponente, kod drugih oslabljena otpornost nakon bolesti ili operacije, dok postoje i brojni drugi mogući uzroci koje nije moguće razlikovati samo na osnovu trajanja kašlja.
Zato nije dobro samostalno ponavljati antibiotike ili druge lijekove samo zato što kašalj traje. Terapija zavisi od uzroka, a antibiotici ne djeluju na virusne infekcije. Ako se tegobe produžavaju, pregled ljekara i procjena eventualne potrebe za dodatnim analizama sigurniji su pristup od nas
