Opšta kultura i bonton su posljednjih godina izgubila svoje značenje i danas je rijetkost vidjeti da neko mlađi na primjer, ustupi svoje mjesto u autobusu starijim osobama što je prije bilo sasvim normalno.

Pojedinci se odmalena upućuju da život uključuje ne samo prava, već i odgovornosti, uz brojne dodatne obveze. Značajno pitanje proizlazi iz povijesnog naglaska mnogih od ovih dužnosti na brizi za druge, a ne na brizi o sebi: pružanje pomoći bez traženja, žrtvovanje osobnih želja kada je to potrebno i slične radnje. Fraza “Što će drugi reći?” često ostaje u našim mislima, proganjajući nas od djetinjstva do kraja naših života. Ovo ponašanje predstavlja kršenje osobnih granica.

  • Štoviše, često počinje frazama koje se čine bezopasnima i namijenjene su izražavanju pristojnosti; ipak, u brojnim kontekstima, to u konačnici umanjuje vašu vrijednost i nepovoljno utječe na vaše samopoštovanje. Specifični izrazi koji se spominju su sljedeći. “Dopustite mi da…” tražimo pješaka koji šeta ispred nas. “Mogu li nastaviti?” interno se raspitujemo dok prolazimo pored drugih putnika u autobusu prema izlazu.

Razmotrimo ovo logično: tko bi vas zapravo mogao spriječiti u izvršavanju ovih radnji? Kad bi odgovorili: “Ne možete!”, biste li doista propustili svoju stanicu ili samo zaostali za onima ispred vas? Izražavanjem takvih “zahtjeva” neizbježno projicirate dojam sumnje u sebe. Iako nitko ne podržava prisilu, i dalje je bitno izričito komunicirati svoje potrebe bez izlaganja svoje ranjivosti. Steknite vještinu u izrazima, “Moram otići; molim vas, napravite put.

2. „Zadovoljstvo mi je. Česta reakcija na iskreno iskazivanje zahvalnosti ima tendenciju nenamjerno potkopati značaj vaše pomoći, doprinosa ili truda, bez obzira na to događa li se to svjesno ili nesvjesno. Bitno je priznati da kada netko izrazi zahvalnost, to znači da vaši postupci imaju vrijednost. Bilo je zadovoljstvo pomoći vam; suradnja s vama bila je ugodno iskustvo.

3. „Jesam li te prekinuo? Ovom upitu nedostaje ikakav privid obrazloženja. Kada se promatra pojedinac duboko angažiran u zadatku, intervencija postaje neizbježna. Kakvu reakciju očekujete u takvim okolnostima? Ako osoba iskreno izrazi da vrijeme nije povoljno za komunikaciju, to može izazvati uvredu, osobito ako ste željni razgovora. S druge strane, ako vam netko dopusti kratak predah od vaših obaveza, skloni su na vaš prekid gledati kao na odvraćanje od važnih stvari. Bilo bi mudrije raspitati se je li pogodan trenutak da se druga strana upusti u raspravu ili da zakaže budući razgovor o važnim temama.

4. “Ne bi mogao? Psiholozi ovu vrstu testiranja nazivaju namjerno negativnim. Preporuča se suzdržati se od pokretanja zahtjeva s “ne”, jer to može dovesti do odgovora koji nije u skladu s vašim očekivanjima. Osim toga, nepotrebno je sebe i partnera unaprijed pripremati na mogućnost odbijanja. Pitajte na jednostavan i jezgrovit način: “Možete li mi pomoći s…?”

Bonus tekst:

Poznat po svom snažnom okusu i mirisu, češnjak je jedna od najstarijih ljekovitih biljaka, koja je kroz povijest igrala ključnu ulogu u globalnoj kulturi i praksi prirodnog liječenja. Ova omiljena ljekovita biljka može se pohvaliti poviješću koja se proteže preko pet tisućljeća. Porijeklom iz središnje Azije, češnjak je od tada raširen po raznim dijelovima svijeta. Bogata hranjivim tvarima, jača imunitet i pruža brojne zdravstvene prednosti. Alicin, glavna komponenta češnjaka, poznat je po svojim antibakterijskim, antivirusnim, antifungalnim i antiparazitskim svojstvima.

U drevnoj egipatskoj kulturi češnjak je imao veliko značenje i smatran je svetom biljkom. Davali su ga robovima kako bi ojačali njihovu snagu i otpornost, a također je otkriven u grobnicama faraona. I u staroj Grčkoj i u Rimu, sportaši su uzimali češnjak prije sportskih događaja, dok su ga vojnici konzumirali prije ulaska u bitke kako bi poboljšali izdržljivost, snagu i imunitet protiv bolesti. Do 6. stoljeća češnjak je stigao u Indiju i Kinu, gdje je stekao priznanje za svoje ljekovite prednosti.

Zbog svojih kulinarskih i ljekovitih svojstava češnjak je neizostavan element u svakom domaćinstvu i jelu. Njegov značaj u ishrani je od najvećeg značaja, jer služi kao začin za gotovo sve vrste jela. U suvremenom društvu znatan broj pojedinaca smatra ga prirodnim antibiotikom koji pomaže tijelu u borbi protiv niza bolesti. Preporučuje se redovita konzumacija u sirovom obliku, a neugodan zadah možete ublažiti sokom od limuna, jabuke, mente, mlijeka, žvakanjem zrna kave ili kombinacijom s maslinovim uljem.

Preporučujemo