Psiholozi i psihijatri u posljednje vrijeme imaju sve veći obim posla je je jako puno ljudI koji imaju emocionalne i druge probleme koji razaraju njihovu psihu. Potreban je prije svega rad na sebi i svo ponašanju da bismo bili sretniji.
Pojedinci se od djetinjstva uče da život ne uključuje samo prava, već i odgovornosti, kao i razne druge obveze. Značajan problem proizlazi iz povijesnog naglaska na dužnostima koje brigu za druge stavljaju ispred brige za sebe, kao što je pružanje pomoći bez traženja i žrtvovanje osobnih želja kada je to potrebno, između ostalih očekivanja. Fraza “Što će drugi reći?” često ostaje u našim mislima, progoni nas od djetinjstva do kraja života.
Ovo ponašanje predstavlja kršenje osobnih granica. Štoviše, često počinje naizgled bezazlenim frazama kojima se izražava uljudnost; međutim, u mnogim kontekstima, to u konačnici umanjuje vašu vrijednost i nepovoljno utječe na vaše samopoštovanje. Specifični izrazi koji se razmatraju su sljedeći.
1. „Pustite me…“ „Da nastavim“
, pitamo pješaka koji hoda ispred nas. “Mogu li ići naprijed?” pitamo interno dok prolazimo pored ostalih putnika autobusa prema izlazu. Razmislimo o ovome logično: tko bi vas uopće mogao spriječiti u izvođenju ovih radnji? Kad bi odgovorili: “Ne možete!”, biste li zaista promašili stanicu ili samo zaostali za onima ispred sebe? Takvim “zahtjevima” stvarno stvarate dojam sumnje u sebe. Iako nema sugestija zagovaranja prisile, ipak je ključno jasno artikulirati svoje potrebe, a pritom ostati pribran i ne izlagati svoje ranjivosti. Upoznajte se s izrazima: “Moram ići; biste li bili tako ljubazni da odstupite?
2. „Zadovoljstvo mi je.
Iskreno izražavanje zahvalnosti često izaziva odgovor koji, bilo namjerno ili nenamjerno, potkopava značaj vašeg truda, doprinosa ili pomoći. Važno je razumjeti da kada netko izrazi zahvalnost, to znači da vaša djela imaju vrijednost. Bilo je pravo zadovoljstvo pomoći vam; suradnja s vama bila je ugodno iskustvo.
3. “Jesam li te uznemirio?
- Ovaj upit nema nikakve logike. Kad promatrate nekoga tko je duboko angažiran u zadatku, vaša intervencija postaje neizbježna. Kakav odgovor očekujete u takvoj situaciji? Ako pojedinac iskreno kaže da je ovo neugodan trenutak za komunikaciju, to može rezultirati uvrijeđenošću, posebno s obzirom na vašu želju za razgovorom. S druge strane, ako vam osoba dopusti da se na trenutak odvojite od svojih obaveza, vjerojatno će vaše prekidanje shvatiti kao prekid nečeg važnog. Bilo bi mudrije pitati je li prikladno vrijeme da se druga strana uključi u raspravu ili da zakaže budući razgovor o važnim temama.
4. “Zar ne bi mogao?
Psiholozi ovu procjenu nazivaju namjerno negativnom. Preporuča se suzdržati se od započinjanja zahtjeva s “ne”, jer takav pristup može dovesti do odgovora koji nisu u skladu s vašim očekivanjima. Nadalje, nepotrebno je sebe i partnera unaprijed pripremati na moguće odbijanje. Pitajte jasno i jezgrovito govoreći: “Možete li mi pomoći s…?”
Bonus tekst:
Poznat po svom snažnom okusu i mirisu, češnjak je jedna od najstarijih ljekovitih biljaka i kroz povijest je imao istaknuto mjesto u globalnoj kulturi i praksi prirodnog liječenja. S poviješću dugom više od pet tisućljeća, češnjak potječe iz središnje Azije, ali se od tada proširio u razne dijelove svijeta. Bogata hranjivim tvarima jača imunitet i pruža brojne zdravstvene dobrobiti. Glavni spoj u češnjaku, alicin, poznat je po svojim antibakterijskim, antivirusnim, antifungalnim i antiparazitnim svojstvima.
U staroegipatskoj kulturi češnjak se smatrao svetom biljkom, vrlo cijenjenom; davali su ga robovima kako bi ojačali njihovu snagu i otpornost, a nalazili su ga i u grobnicama faraona. U staroj Grčkoj i Rimu sportaši su prije natjecanja konzumirali češnjak, dok su ga vojnici uzimali prije odlaska u bitku kako bi poboljšali izdržljivost, snagu i imunitet protiv bolesti. Do 6. stoljeća češnjak je stigao u Indiju i Kinu, gdje je stekao priznanje zbog svojih terapeutskih svojstava.
Zbog svojih kulinarskih i ljekovitih prednosti češnjak je neizostavan dio svakog kućanstva i sastavni je dio brojnih jela. Ima važnu ulogu u prehrani, djeluje kao začin za gotovo sva jela. U moderno doba mnogi ga pojedinci smatraju prirodnim antibiotikom koji pomaže tijelu u borbi protiv raznih bolesti. Preporuča se redovita konzumacija u sirovom obliku, a loš zadah možete ublažiti sokom od limuna, jabuke, mente, mlijeka, žvakanjem zrna kave ili u kombinaciji s maslinovim uljem.
