Zašto Srbe slikaju svaki put kad pređu granicu sa EU? Pitali smo stručnjaka, odgovor se nikome neće svideti!

U danasnjem članku Vam donosimo objašnjenje zbog čega se putnici iz Srbije i drugih zemalja izvan Evropske unije fotografišu prilikom prelaska granice, čak i kada su ranije već prošli biometrijsku registraciju. Riječ je o postupku povezanom s digitalnim evidentiranjem ulazaka i izlazaka iz EU. Fotografije i otisci prstiju koriste se za potvrđivanje identiteta, praćenje trajanja boravka i provjeru poštovanja pravila koja važe za državljane zemalja koje nisu članice Unije……

Putnici iz Srbije i drugih država koje nisu članice Evropske unije mogu se prilikom prelaska granice suočiti s fotografisanjem, uzimanjem otisaka prstiju i dodatnom provjerom dokumenata. Ove procedure povezane su s digitalnim Entry/Exit sistemom, poznatim kao EES, kojim se evidentiraju ulasci i izlasci putnika. Sistem treba omogućiti pouzdaniju provjeru identiteta i trajanja boravka, ali dodatna obrada može povećati vrijeme čekanja, naročito tokom praznika i ljetne turističke sezone.

Nove procedure kod dijela putnika izazivaju nedoumice jer se biometrijska provjera može ponavljati prilikom narednih prelazaka. Fotografisanje na granici nije predstavljeno kao postupak usmjeren samo prema državljanima Srbije, već kao dio šire kontrole putnika koji dolaze iz država izvan Evropske unije.

U središtu promjene nalazi se Entry/Exit System, odnosno EES. Ovaj digitalni sistem zamjenjuje tradicionalno evidentiranje putovanja putem pečata u pasošu i omogućava da se svaki ulazak i izlazak registruje elektronski. Tako vlasti dobijaju precizniju evidenciju o kretanju i trajanju boravka putnika na teritoriji EU.

Fotografija i otisci prstiju služe provjeri identiteta

Biometrijski podaci imaju centralnu ulogu u novoj vrsti granične kontrole. Oni obuhvataju fotografiju lica i otiske prstiju, a čuvaju se tokom određenog vremenskog perioda. Prilikom narednog prelaska mogu se ponovo koristiti kako bi se potvrdilo da se pred graničnim službenikom nalazi ista osoba čiji su podaci ranije evidentirani.

Profil putnika ažurira se prilikom novih ulazaka i izlazaka. Zbog toga fotografisanje ili druga provjera ne znači nužno da prethodna registracija nije uspjela. Postupak može služiti poređenju osobe na granici s podacima koji se već nalaze u digitalnoj evidenciji.

Prema informacijama navedenim u izvornom materijalu, cilj sistema jeste smanjivanje grešaka u registraciji i problema povezanih s identifikacijom putnika. Elektronska evidencija trebala bi omogućiti pouzdaniji pregled datuma ulaska i izlaska nego što je to bio slučaj s ručnim pregledanjem pečata u pasošu.

Ovakav način provjere omogućava i preciznije računanje dana provedenih unutar EU. Za državljane zemalja izvan Evropske unije koji putuju bez dodatne dozvole primjenjuje se pravilo prema kojem njihov kratkotrajni boravak može trajati najviše 90 dana u periodu od 180 dana. Digitalni sistem pomaže u evidentiranju koliko je tog vremena već iskorišteno.

Dodatne provjere mogu produžiti čekanje

Iako je sistem osmišljen radi sigurnije i efikasnije kontrole, njegova primjena putnicima može donijeti duže zadržavanje. Fotografisanje, uzimanje otisaka, provjera putne isprave i upoređivanje podataka zahtijevaju vrijeme, naročito kada većem broju ljudi treba obaviti početnu registraciju.

Najveće opterećenje može se očekivati u periodima pojačanog putničkog prometa. Tokom praznika i ljetnih odmora na popularnim graničnim prelazima već se formiraju duge kolone vozila, pa bi dodatna procedura mogla povećati vrijeme potrebno za prolazak. U izvornom tekstu spominju se i ranija duža čekanja na granici između Srbije i Hrvatske tokom turističke sezone.

Relevantne institucije zbog toga pokušavaju unaprijediti infrastrukturu i ubrzati obradu podataka. Među navedenim mjerama nalaze se bolja digitalna oprema i dodatna obuka graničnih službenika. Na pojedinim prelazima uvode se i posebne trake za brži prolazak putnika s biometrijskim pasošima.

Trajanje kontrole neće nužno biti jednako na svakom prelazu. Na brzinu prolaska mogu uticati broj putnika, raspoloživa infrastruktura i mogućnost brze obrade podataka. Zato ista procedura tokom mirnijeg dana može proći bez većeg zadržavanja, dok u jeku turističke sezone može doprinijeti stvaranju dužih kolona.

Kako se pripremiti prije polaska

Putnicima iz Srbije i drugih država izvan EU preporučuje se da prije putovanja provjere pravila koja se primjenjuju na planiranoj ruti. Posebnu pažnju treba posvetiti važenju pasoša, eventualnim viznim zahtjevima i ukupnom broju dana koji su već provedeni na teritoriji Evropske unije.

Tokom praznika, uskršnjih putovanja i ljetne sezone korisno je planirati dodatno vrijeme za prelazak granice. Raniji dolazak može smanjiti rizik od kašnjenja na let, rezervisani smještaj ili drugi dogovoreni termin. Putnici bi trebali računati da kontrola može trajati duže čak i kada su njihovi biometrijski podaci ranije uzeti.

Prije polaska potrebno je provjeriti da li je biometrijski pasoš važeći i u dobrom stanju. Također je korisno informisati se putem zvaničnih vladinih stranica i dostupnih aplikacija za planiranje putovanja. Na taj način moguće je dobiti ažurirane informacije o dokumentima, pravilima ulaska i stanju na graničnim prelazima.

Fotografisanje na granici zato nije samo po sebi pokazatelj da je putnik napravio prekršaj ili da je pod posebnom sumnjom. Ono je dio digitalne identifikacije i evidentiranja kretanja državljana zemalja koje nisu članice Evropske unije. Podaci omogućavaju povezivanje osobe s putnom ispravom i bilježenje svakog prelaska.

Za putnike najveća promjena neće biti samo zamjena pečata digitalnim zapisom, već i potreba da se naviknu na biometrijske provjere. Dobro pripremljena dokumentacija i dovoljno vremena za prelazak granice mogu smanjiti poteškoće, posebno u danima kada je broj putnika najveći.