Šta da jedete ako vas muče gasovi? Prof. dr Vešović otkriva koje namirnice i tehnike olakšavaju nadutost

U današnjem članku vam donosimo korisne informacije o nadutosti i gasovima, problemima koji mogu izazvati neugodan osjećaj pritiska u stomaku i otežati svakodnevne aktivnosti. Posebno ćemo se osvrnuti na prehrambene navike o kojima govori prof. dr Dušan Vešović, namirnice koje kod pojedinih ljudi pojačavaju stvaranje gasova i jednostavne promjene u načinu života koje mogu doprinijeti ugodnijoj probavi.

 

Gotovo svaka osoba barem je jednom osjetila neugodno nadimanje stomaka nakon obilnog obroka. Ponekad se javlja osjećaj punoće, pritiska ili potreba za oslobađanjem gasova, dok kod nekih ljudi tegobe mogu trajati satima i ponavljati se iz dana u dan.

Takvi simptomi najčešće nisu razlog za paniku, jer je stvaranje gasova prirodan dio probavnog procesa. Međutim, kada se javljaju često, mogu uticati na raspoloženje, koncentraciju i kvalitet svakodnevnog života.

Jedna od najčešćih grešaka jeste pretpostavka da postoji samo jedna namirnica koja izaziva nadutost kod svih ljudi. Probavni sistemi razlikuju se od osobe do osobe, pa hrana koja nekome odgovara kod druge osobe može izazvati nelagodu.

Na pojavu gasova utiče i brzina jedenja, količina hrane, unos vlakana, gazirana pića, a kod pojedinih ljudi i emocionalna napetost.

U tekstu koji prenosi savjete prof. dr Dušana Vešovića naglašava se važnost individualnog pristupa, odnosno praćenja reakcija organizma umjesto izbacivanja velikog broja namirnica bez jasnog razloga.

Razumijevanje načina na koji nastaju gasovi može pomoći da se prehrambene navike prilagode bez nepotrebnih ograničenja.

Zašto grah, leća i određeno povrće mogu izazvati nadutost?

Jedan od razloga pojačanog stvaranja gasova povezan je s načinom na koji bakterije u debelom crijevu razgrađuju određene ugljikohidrate.

Neke komponente hrane ne razgrade se potpuno u tankom crijevu. Kada dospiju u debelo crijevo, crijevne bakterije ih fermentiraju, pri čemu nastaju gasovi.

Ovaj proces potpuno je prirodan, ali kod osjetljivijih osoba može izazvati izražen osjećaj nadutosti i pritiska.

Među namirnicama koje se često povezuju s takvim tegobama nalaze se grah, leća i druge mahunarke.

Iako su nutritivno vrijedne i mogu biti važan izvor biljnih proteina i vlakana, sadrže ugljikohidrate koje organizam ne može uvijek potpuno razgraditi prije nego što stignu u debelo crijevo.

Zbog toga se nakon njihovog konzumiranja kod pojedinih ljudi javlja pojačano stvaranje gasova.

Slična reakcija može nastati nakon konzumiranja određenih vrsta povrća, uključujući kupus i brokoli.

Ove namirnice sadrže vlakna i druge sastojke koji mogu učestvovati u fermentaciji tokom probave.

Međutim, važno je razumjeti da to ne znači kako ih treba potpuno izbaciti iz ishrane.

Grah, leća, kupus i brokoli mogu biti vrijedan dio uravnotežene prehrane, a način pripreme, veličina porcije i individualna tolerancija mogu uticati na to koliko će ih osoba dobro podnositi.

Kod mahunarki nekim ljudima može pomoći njihovo prethodno namakanje, odbacivanje vode u kojoj su se namakale i temeljita termička obrada.

Ovi postupci mogu smanjiti količinu određenih teško probavljivih ugljikohidrata, ali ne garantuju potpuno uklanjanje gasova.

Važno je i postepeno prilagođavati količinu hrane, naročito ako osoba ranije nije redovno konzumirala mahunarke ili povrće bogato vlaknima.

Nisu svi osjetljivi na iste namirnice: Zašto je važno pratiti reakcije?

Kada se pojavi nadutost, mnogi ljudi odmah pokušavaju izbaciti određenu grupu namirnica iz prehrane.

Međutim, takav pristup nije uvijek potreban niti koristan. Osoba može potpuno prestati jesti povrće ili mahunarke, iako pravi razlog tegoba možda leži u veličini obroka ili brzini jedenja.

Zato je korisnije najprije utvrditi postoji li jasna povezanost između određene hrane i simptoma.

Jedan od jednostavnih načina jeste vođenje dnevnika prehrane.

U njega se mogu zabilježiti obroci, približno vrijeme njihovog konzumiranja i tegobe koje se pojave nakon jela.

Takve bilješke mogu pomoći da se prepoznaju obrasci koji se ponavljaju.

Naprimjer, osoba može primijetiti da joj nadutost nastaje uglavnom nakon velikih obroka, dok manju porciju iste hrane podnosi bez značajnije nelagode.

Neko drugi može otkriti da mu određeno voće odgovara kada ga jede u malim količinama, ali izaziva tegobe kada ga konzumira više odjednom.

Posebnu pažnju zaslužuju jabuke i kruške, koje kod osjetljivijih osoba mogu izazvati gasove zbog sadržaja određenih šećera i fermentabilnih ugljikohidrata.

Međutim, ni ove namirnice ne treba automatski smatrati problematičnim za sve ljude.

Cilj praćenja prehrane nije stvaranje dugog spiska zabranjenih namirnica, nego razumijevanje individualnih reakcija organizma.

Ako tegobe traju duže ili zahtijevaju izbjegavanje većeg broja namirnica, korisno je potražiti savjet ljekara ili nutricioniste kako bi se spriječila nepotrebna prehrambena ograničenja.

Način jedenja može biti jednako važan kao i izbor hrane

Čak i kada osoba bira namirnice koje joj uglavnom odgovaraju, nadutost se može pojaviti ako jede prebrzo ili unese preveliku količinu hrane odjednom.

Brzo jedenje često je povezano s gutanjem veće količine zraka, što može doprinijeti podrigivanju i osjećaju punoće.

Sličan problem može nastati kada osoba uzima velike zalogaje, nedovoljno žvače hranu ili često jede u žurbi.

Zbog toga sporiji tempo obroka može biti jednostavna promjena koja nekim ljudima donosi olakšanje.

Važno je odvojiti dovoljno vremena za jelo, uzimati manje zalogaje i temeljito ih žvakati.

Mirnije okruženje može pomoći da se više pažnje posveti obroku i da se lakše primijeti trenutak sitosti.

U izvornom tekstu spominje se i razgovor tokom jela kao mogući faktor gutanja zraka. Ipak, to ne znači da je svaki razgovor za stolom problem, nego da kod pojedinih osoba određene navike mogu povećati unos zraka.

Osim brzine, važna je i količina hrane.

Vrlo obilni obroci mogu izazvati osjećaj težine i pritiska, naročito kod ljudi koji već imaju osjetljiv probavni sistem.

Nekima zato više odgovara rasporediti hranu u nekoliko umjerenih obroka tokom dana.

Međutim, ne postoji jedan idealan raspored koji odgovara svim ljudima.

Najkorisnije je pronaći ritam koji omogućava redovnu prehranu bez osjećaja preopterećenosti nakon svakog obroka.

Vlakna su važna za crijeva, ali ih treba povećavati postepeno

Prehrambena vlakna imaju važnu ulogu u normalnom radu probavnog sistema.

Prisutna su u brojnim namirnicama biljnog porijekla, uključujući povrće, voće, mahunarke i cjelovite žitarice.

 

Gazirana pića, kafa i biljni čajevi: Šta piti kada je stomak nadut?

Pića koja svakodnevno konzumiramo također mogu uticati na osjećaj nadutosti.

Gazirani napici sadrže ugljendioksid koji se oslobađa nakon konzumiranja, zbog čega kod nekih ljudi mogu pojačati podrigivanje i osjećaj punoće.

Osobe koje često piju gazirana pića mogu pokušati smanjiti njihov unos i pratiti hoće li se simptomi promijeniti.

To posebno može biti korisno ako se gazirani napici konzumiraju uz obilne obroke.

Kafa i druga pića koja sadrže kofein također mogu izazvati probavne smetnje kod pojedinih ljudi.

Međutim, kafa ne djeluje jednako na sve osobe. Neki je podnose bez problema, dok kod drugih može pojačati nelagodu ili promjene u radu crijeva.

U takvim okolnostima korisno je posmatrati vezu između konzumiranja kofeina i pojave simptoma.

Voda je često jednostavan izbor za održavanje odgovarajuće hidratacije.

Nezaslađeni biljni čajevi također mogu biti ugodna alternativa gaziranim napicima, ali njihovo djelovanje zavisi od biljke i individualne osjetljivosti.

Važno je ne pretpostavljati da svaki biljni čaj automatski liječi nadutost.

Pojedini biljni preparati mogu imati neželjene učinke ili interakcije s lijekovima, pa osobe koje redovno koriste terapiju trebaju biti oprezne s koncentrisanim biljnim proizvodima.

Za svakodnevnu probavu često je korisnije obratiti pažnju na ukupne prehrambene navike nego očekivati brzo rješenje od jednog napitka.

 

Stres i nedostatak sna mogu dodatno pogoršati probavne tegobe

Veza između emocionalnog stanja i probavnog sistema mnogo je složenija nego što se na prvi pogled čini.

Probavni trakt i nervni sistem neprestano razmjenjuju signale, zbog čega stres i napetost kod pojedinih osoba mogu uticati na osjećaj nelagode u stomaku.

Neki ljudi primijete da im se probavne tegobe pojačavaju u periodima velikih obaveza, zabrinutosti ili emocionalnog opterećenja.

Stres može uticati na osjetljivost crijeva, način na koji se doživljavaju probavni simptomi i određene obrasce rada probavnog sistema.

Međutim, to ne znači da je nadutost samo posljedica nervoze ili da su simptomi umišljeni.

Probavne tegobe mogu imati stvarne fiziološke uzroke, a emocionalno stanje može biti jedan od faktora koji ih dodatno pojačavaju.

Zbog toga tehnike opuštanja mogu predstavljati koristan dio svakodnevne rutine.

Lagane šetnje, redovna fizička aktivnost prilagođena mogućnostima, vježbe disanja ili joga nekim ljudima mogu pomoći u smanjivanju napetosti.

Osim toga, kvalitetan san važan je za opće zdravlje i način na koji organizam reaguje na svakodnevni stres.

Nedostatak sna može povećati osjećaj iscrpljenosti i otežati suočavanje s neugodnim simptomima.

Redovan raspored spavanja i dovoljno vremena za odmor zato mogu biti korisni kao dio šire brige o zdravlju.

Važno je ipak imati realna očekivanja. Nijedna tehnika opuštanja ne može garantovati nestanak gasova niti zamijeniti medicinsku procjenu kada za nju postoji potreba.

Kada nadutost nije samo prolazna probavna smetnja?

Iako su gasovi i povremena nadutost veoma česti, simptome koji traju duže ili se pogoršavaju ne treba automatski pripisivati hrani.

Ponekad iza učestalih tegoba mogu stajati intolerancija na određene sastojke hrane, zatvor, sindrom iritabilnog crijeva ili druga zdravstvena stanja.

Zbog toga je važno pratiti koliko često se simptomi javljaju i postoje li dodatne promjene.

Posebnu pažnju zaslužuju nadutost praćena izraženim bolovima, upornim proljevom, zatvorom ili značajnim promjenama u pražnjenju crijeva.

Neobjašnjiv gubitak tjelesne težine, krv u stolici i tegobe koje postaju sve izraženije također zahtijevaju ljekarsku procjenu.

Iznenadan jak bol u stomaku, posebno uz povraćanje, izrazito napet stomak ili nemogućnost ispuštanja gasova i stolice, može zahtijevati hitnu medicinsku pomoć.

U takvim situacijama nije preporučljivo oslanjati se samo na promjene ishrane ili kućne pripravke.

Razgovor s ljekarom može pomoći u utvrđivanju uzroka i određivanju da li su potrebne dodatne pretrage.