U današnjem članku vam donosimo životnu priču Vukosave Dišlieski iz Beograda, žene koja je preživjela dva moždana udara i odlučila podijeliti svoje iskustvo kako bi upozorila druge. Prvi moždani udar doživjela je iznenada, dok je boravila u vikendici, a njena unuka primijetila je da više ne govori razumljivo. Prije drugog udara pojavila se snažna glavobolja, a zatim i slabost lijeve ruke zbog koje više nije mogla držati tanjir. Vukosava je kasnije govorila o visokom krvnom pritisku koji godinama nije shvatala dovoljno ozbiljno. Njena priča podsjeća koliko je važno poznavati prve znakove moždanog udara i potražiti hitnu medicinsku pomoć bez odgađanja.
Moždani udar jedno je od zdravstvenih stanja kod kojih vrijeme može odlučivati o životu i dugoročnom oporavku. Simptomi se često pojavljuju iznenada, a osoba koja ih doživi ponekad ne može sama prepoznati šta joj se događa niti pozvati pomoć.
Zbog toga veliku ulogu imaju članovi porodice, prijatelji i svi koji se zateknu u blizini. Prepoznavanje neobičnog govora, iznenadne slabosti ruke ili promjena na licu može biti presudno za pravovremenu reakciju.
Upravo to pokazuje iskustvo Vukosave Dišlieski, penzionisane učiteljice iz Beograda, koja je u dva navrata prošla kroz ozbiljno zdravstveno iskušenje.
Vukosava je godinama vodila aktivan život, posvećen poslu i porodici. Kao učiteljica radila je s djecom i navikla da svakodnevno bude odgovorna za druge. Međutim, vlastitom zdravlju nije uvijek posvećivala pažnju kakvu je zasluživalo.
Posebno je zanemarivala povišen krvni pritisak, koji predstavlja jedan od najvažnijih faktora rizika za nastanak moždanog udara.
Danas, nakon dva ozbiljna zdravstvena događaja, o svom iskustvu govori s drugačijim pogledom na život.
Prvi moždani udar dogodio se potpuno iznenada
Prema njenoj ispovijesti, prvi moždani udar dogodio se dok je boravila u vikendici u Beškoj. Dan je proticao uobičajeno i ništa nije ukazivalo na to da će se dogoditi nešto ozbiljno.
Međutim, u jednom trenutku Vukosava se iznenada srušila.
Njena unuka, koja se nalazila u blizini, odmah je primijetila da nešto nije u redu. Posebno ju je zabrinuo način na koji je baka govorila.
Njene riječi više nisu bile jasne, a govor je djelovao nepovezano.
Porodica je brzo reagovala i Vukosava je prevezena u bolnicu, gdje je ustanovljeno da je doživjela moždani udar.
Za nju i njene najbliže to je bio ogroman šok. Do tada nije vjerovala da bi se takvo stanje moglo dogoditi baš njoj.
Na sreću, nakon prvog udara nije ostala s teškim posljedicama. Prema njenim riječima, primjetna je bila samo blaža promjena u položaju i funkciji lijeve ruke.
Ipak, činjenica da se relativno dobro oporavila nije značila da je opasnost potpuno prošla.
Osoba koja je već doživjela moždani udar ima povećan rizik od ponovnog udara, zbog čega su daljnje liječenje i kontrola faktora rizika izuzetno važni.
Vukosava je ubrzo ponovo morala proći kroz situaciju koja je ugrozila njeno zdravlje.
Prije drugog udara osjetila je jaku glavobolju, a zatim joj je oslabila ruka
Drugi moždani udar nije počeo na potpuno isti način kao prvi.
Vukosava je ispričala da je prethodno osjetila snažnu glavobolju zbog koje je odlučila leći i odmoriti se.
Nadala se da će joj nakon odmora biti bolje.
Međutim, narednog jutra dogodilo se nešto što nije mogla zanemariti.
Dok je doručkovala, lijeva ruka iznenada joj je oslabila. Tanjir koji je držala ispao joj je iz ruke.
Bio je to jasan znak da nešto ozbiljno nije u redu.
Porodica je ponovo reagovala i odvela je u bolnicu, gdje je potvrđen drugi moždani udar.
Ovo iskustvo ostavilo je snažan utisak na Vukosavu. Shvatila je da se simptomi ne moraju svaki put pojaviti na isti način i da iznenadne promjene u funkcionisanju tijela zahtijevaju ozbiljnu pažnju.
Iznenadna slabost jedne ruke, otežan govor i nagla, veoma jaka glavobolja mogu biti znakovi moždanog udara.
Važno je naglasiti da glavobolja sama po sebi najčešće ne znači moždani udar. Međutim, iznenadna i neuobičajeno jaka glavobolja, naročito kada je praćena drugim neurološkim simptomima, zahtijeva hitnu procjenu.
VAŽNO UPOZORENJE: Ako se pojave iznenadna slabost ili utrnulost jedne strane tijela, otežan govor, spušten ugao usana, nagli poremećaj vida ili ravnoteže, odmah pozovite hitnu pomoć. Ne čekajte da simptomi prođu i nemojte sami voziti osobu u bolnicu.
Visok krvni pritisak godinama nije shvatala ozbiljno
Nakon drugog moždanog udara Vukosava je počela drugačije razmišljati o svojim ranijim zdravstvenim navikama.
Posebno se osvrnula na visok krvni pritisak, s kojim je imala problema godinama.
Priznala je da ranije nije dovoljno razumjela koliko hipertenzija može biti ozbiljna.
Takav odnos prema pritisku nije rijetkost. Mnoge osobe nemaju izražene simptome čak ni kada su vrijednosti duže vrijeme povišene.
Upravo zbog toga hipertenzija može godinama ostati neprepoznata ili nedovoljno kontrolisana.
Visok krvni pritisak povećava opterećenje krvnih sudova i predstavlja jedan od najvažnijih promjenjivih faktora rizika za moždani udar.
Osim njega, na rizik mogu uticati pušenje, dijabetes, povišen holesterol, određene srčane bolesti, prekomjerna tjelesna težina i nedovoljna fizička aktivnost.
Redovno mjerenje krvnog pritiska i pridržavanje propisane terapije važni su koraci u smanjenju rizika od prvog i ponovljenog moždanog udara.
Važno je razumjeti da promjena ishrane i fizička aktivnost ne predstavljaju zamjenu za lijekove kada su oni potrebni.
Osobe koje već imaju dijagnosticiranu hipertenziju ili su preživjele moždani udar trebaju slijediti individualni plan liječenja koji je odredio njihov ljekar.
Nakon dva moždana udara odlučila je potpuno promijeniti navike
Vukosava je nakon drugog moždanog udara počela ozbiljnije pristupati zdravlju.
Prema vlastitoj ispovijesti, uz savjete kardiologa promijenila je način ishrane, smanjila tjelesnu težinu i uvela redovnu fizičku aktivnost.
Navela je da je izgubila približno 15 kilograma, što je za nju predstavljalo značajnu promjenu.
Počela je više hodati i postepeno razvila naviku dugih šetnji. Prema njenim riječima, u pojedinim periodima prelazila je i do 15 kilometara dnevno.
Ipak, takav intenzitet aktivnosti nije prikladan za svakoga, posebno ne za osobe koje se oporavljaju od moždanog udara.
Plan fizičke aktivnosti nakon moždanog udara treba prilagoditi zdravstvenom stanju, sposobnostima i preporukama ljekara ili rehabilitacijskog tima.
Vukosava je promijenila i prehrambene navike. Smanjila je unos pržene hrane i počela više pažnje posvećivati pripremi svakodnevnih obroka.
Isticala je i da sama priprema hljeb, nastojeći imati bolju kontrolu nad sastojcima koje koristi.
Međutim, za zdravlje krvnih sudova posebno je važno voditi računa o ukupnom unosu soli, kvaliteti masti i raznovrsnosti prehrane.
Uravnotežena ishrana koja uključuje povrće, voće, integralne žitarice i odgovarajuće izvore proteina može biti dio dugoročne brige o kardiovaskularnom zdravlju.
Pored fizičkih promjena, Vukosava je nastojala smanjiti svakodnevni stres i više vremena posvetiti odmoru.
Nakon svega što je prošla, počela je drugačije vrednovati zdravlje, svakodnevni mir i vrijeme provedeno s porodicom.
U svojoj poruci posebno je naglasila da ljudi ne bi trebali čekati ozbiljno zdravstveno upozorenje kako bi počeli brinuti o sebi.
„Ne čekajte da vam se dogodi nešto loše da biste počeli brinuti o sebi. Visoki krvni pritisak nije nešto što možete ignorirati. Ako na vrijeme reagirate, možete spriječiti ozbiljne posljedice.“
Njena ispovijest pokazuje koliko se život može promijeniti nakon ozbiljnog zdravstvenog događaja. Istovremeno podsjeća da dobar oporavak ne znači prestanak potrebe za kontrolama i liječenjem.
Posebno je važno zapamtiti da simptomi moždanog udara mogu trajati kratko i zatim nestati. Čak i tada potrebna je hitna medicinska procjena, jer prolazni simptomi mogu predstavljati upozorenje na ozbiljan poremećaj moždane cirkulacije.
Najvažnija poruka Vukosavinog iskustva jeste da se iznenadne promjene govora, snage ruku, vida ili ravnoteže nikada ne smiju olako shvatiti.
Pravovremena reakcija, kontrola krvnog pritiska i odgovarajuće liječenje mogu značajno uticati na mogućnosti oporavka i smanjenje rizika od novih zdravstvenih komplikacija.
Napomena: Članak je informativnog karaktera. Kod sumnje na moždani udar potrebno je odmah pozvati lokalnu hitnu medicinsku službu, čak i ako simptomi brzo nestanu.
