Slovenija je površinski mala država koja je nekada bila dio zajedničke nam bivše zemlje Jugoslavije. Već dugo su u EU i prate sve zakone koji se tiču između ostalog i ekologije.
Usred Europe nalazi se zemlja koja se smatra skrivenim draguljem u pogledu očuvanja prirode i okoliša. Unatoč tome što je često u začelju većih, poznatijih europskih nacija, Slovenija je ipak postala vodeći zagovornik održivog razvoja. Oko 60% njenog teritorija je pošumljeno, što je čini jednom od ekološki najprihvatljivijih zemalja na planeti. Međutim, ono što izdvaja ovu zemlju je njezina predanost očuvanju okoliša i održivi način života koji uključuje turizam i gospodarenje otpadom. Međunarodno priznanje lokalnih inicijativa Ujedinjeni narodi su 2017. godinu proglasili Međunarodnom godinom održivog razvoja turizma.
- U sklopu globalne proslave provedena je procjena zemalja uz korištenje više ekoloških i društvenih kriterija. Među sudionicima je bila i Slovenija koja je osvojila prvo mjesto i dobila titulu ekološki najprijateljskije zemlje na svijetu. Do ove slavne titule nije se lako došlo – Slovenija je postigla ukupno 96 od 100 pokazatelja održivosti. Ostale visoko rangirane zemlje ostvarile su oko 80 kriterija, slovenski je rezultat gotovo nestvaran. Evaluacija je razmatrala različita područja: upravljanje prirodnim resursima, strategije za rješavanje klimatskih promjena, očuvanje bioraznolikosti, očuvanje kulturne baštine, etički turizam i druga područja. Ljubljana je reprezentacija ekološkog planiranja.
Glavni grad Slovenije, Ljubljana, već je zainteresirao europsku javnost. Godine 2016. prepoznat je kao ekološki najprihvatljiviji grad u Europi. Ovaj naslov nije slučajan. Ljubljana je grad koji već godinama ima posvećenu ekološku politiku u planiranju urbanih područja, prometa, gospodarenja otpadom i korištenja obnovljivih izvora energije. Središte grada je izolirano od automobila, što ne samo da smanjuje ispuštanje štetnih plinova, već i poboljšava kvalitetu života stanovnika.
Ulaganja u biciklističke objekte, električne autobuse i zelene površine učinila su Ljubljanu prototipom ekološki održivog razvoja u gradovima. Unatoč tome što je manji od drugih gradova, ovaj grad pruža upečatljiv primjer kako lokalni dužnosnici mogu katalizirati značajan napredak. Otpad koji ne postaje problem. Jedan od primarnih čimbenika koji je doveo do uspjeha Slovenije bilo je plansko gospodarenje otpadom. Čak i prije nego što je sustav u potpunosti razvijen, na snazi je pravilo stroge selekcije otpada.
Građani su dužni razlikovati otpad na plastiku, papir i biootpad, čime se jamči ponovna uporaba tvari od prvog stupnja. Ovaj sustav pomogao je Sloveniji da reciklira više od trećine ukupnog otpada koji nastane tijekom godine. Osim toga, država nastavlja izdvajati sredstva za obrazovne inicijative koje promiču pravilno odlaganje i recikliranje tvari. Škole, vrtići i lokalne zajednice dio su inicijativa ekološke svijesti, što dovodi do sve većeg broja sudionika u očuvanju okoliša.
Osim turizma, održivost je način života. Unatoč međunarodnom priznanju strategije održivog turizma, slovenski turistički brend tek je nedavno prepoznat na globalnoj razini. Međutim, ovo je samo dio veće strategije koja se provodi godinama. Za razliku od drugih zemalja koje turizam smatraju prvenstveno gospodarskim, Slovenija ga koristi kao sredstvo zagovaranja ekološke odgovornosti i lokalnog ponosa. Mnogi hoteli i turistički kompleksi u Sloveniji projektirani su s ciljem energetske učinkovitosti, korištenjem lokalnih materijala i suradnjom s lokalnim proizvođačima hrane i rukotvorina.
Posjetitelji se pozivaju da koriste bicikle, javni prijevoz i da se uključe u aktivnosti vezane uz prirodu kroz šetnju, planinarenje i ekološke seminare. Ova metoda ne samo da čuva prirodni krajolik, već stvara i izvanredno iskustvo koje posjetitelji žele podijeliti. Zakoni o zaštiti okoliša koji su različiti Slovenski rezultati nisu došli preko noći. Bavi se dugoročnim planiranjem koje se temelji na čvrstim zakonima i propisima. Vlada je posvetila značajna sredstva pretvaranju ekoloških mjera u praktične zakone koji se dosljedno provode.
Nadzor nad provođenjem zakona je strog, ali i transparentan, a kažnjavanje kršenja ekoloških propisa formalno je i učinkovito. Ova vrsta sustava promiče dosljednost i povjerenje među lokalnim stanovništvom i međunarodnim partnerima i organizacijama koje slijede ekološke standarde. U zemlji koja cijeni prirodu i promiče održivost, održivost nije samo koncept, već stvarna praksa.
