Povišen krvni pritisak je ozbiljno zdravstveno stanje koje može dovesti do raznih bolesti pa čak i smrti ukoliko se ne prati i ne drži pod kontrolom. U svemu tome jako važnu ulogu igra i način prehrane.
Osim poremećaja spavanja, manifestacije hipertenzije mogu uključivati glavobolje, osjećaj težine u zatiljku, smetnje vida kao što su zamagljenost, vrtoglavica, gubici pamćenja, pojačana osjetljivost na glasne zvukove, povremena i kratka bol u prsima, utrnulost prstenjaka i malog prsta lijeve ruke, crvenilo spojnice, suhoća usne šupljine i nosne šupljine, ukočenost vratnih mišića popraćena bolovima u mišićima, osjećaj topline u cijelom tijelu, nakon čega slijedi blaga hladnoća nakon spuštanja.
Prema Econetu, porast gornjeg tlaka na 140, kada je uobičajeno očitanje otprilike 130/70, treba smatrati pokazateljem početnih faza hipertenzije. Tlak, koji je eskalirao na 140, mogao bi se uspostaviti kao standard, s povremenim valovima koji potencijalno dosežu, na primjer, 180. Dugotrajna hipertenzivna kriza često kulminira ili moždanim udarom ili infarktom miokarda. U osoba osjetljivih na stres, rekurentne hipertenzivne krize mogu rezultirati brzim napredovanjem bolesti i potencijalno dovesti do iznenadne smrti.
Temelj za liječenje hipertenzije leži u transformaciji duhovnih i psiholoških aspekata postojanja: bitno je držati emocije pod kontrolom, spriječiti ih da izmaknu kontroli, uključujući epizode ljutnje, čežnje, malodušnosti i svakodnevne razdražljivosti. Da bi se pobijedila hipertenzija, prvo se mora pobijediti. Metode vraćanja krvnog tlaka na normalne razine. Izbacite hranu koja je previše slatka, slana, kisela, gorka ili začinjena iz vašeg režima prehrane. Neophodno je konzumirati više od jednog češnja češnjaka dnevno.
Ovu preporučenu dozu ne treba prekoračiti, a češnjak se savjetuje konzumirati uz ostale namirnice. Umjerenost je bitna ne samo u slanoj hrani, već iu kiseloj. Prehrana za osobe s dijagnosticiranom hipertenzijom: dopuštena i zabranjena hrana. Osobe s čak i blago povišenim krvnim tlakom trebale bi eliminirati prženu hranu iz svoje prehrane, umjesto toga birajući alternativu kuhanu i kuhanu na pari.
- Što se tiče masne hrane, savjetuje se oprez: maksimalno preporučeni unos je 50 grama dnevno. Umjesto soli, može se koristiti soja umak za postizanje slanog okusa. Osim toga, morska sol je bolja alternativa natrijevom kloridu.Za osobe koje pate od hipertenzije, postoje dva komplementarna tibetanska recepta koja mogu biti korisna.
Bonus tekst:
Nekad gledan kao hrana za siromašne, kačamak sada doživljava preporod kao “čista” egzotična kulinarska opcija. Ovo jelo, napravljeno od bijelog ili žutog kukuruznog brašna, naširoko je poznato kao kukuruzno brašno ili palenta. Zbog svoje prirode bez glutena, kačamak nije samo izvrstan izbor za doručak, već se ističe i kao jedna od najzdravijih dostupnih opcija. Bogata vitalnim hranjivim tvarima, kukuruzna krupica opskrbljuje naše tijelo esencijalnim vitaminima A, E i raznim vitaminima B skupine, uz niz minerala. Kačamak se ističe značajnim sadržajem fosfora, cinka, kalija, magnezija, mangana i selena.
Točnije, sadrži oko 380 kalorija na 100 grama, a sastoji se od 12,7 posto vode, 10 posto proteina, 73 posto ugljikohidrata, 4,3 posto masti i 2,3 posto celuloze. Ugljikohidrati i masnoće koje nalazimo u kukuruznom brašnu pozitivno pridonose zdravlju, a posebno pogoduju radu crijeva. Znatan sadržaj vlakana, u kombinaciji sa složenim ugljikohidratima, pojačava osjećaj sitosti. Te se hranjive tvari apsorbiraju sporije, čime se potiču normalni probavni procesi u crijevima.
Primarni razlog korisnosti kačamaka kao izvora hrane leži u njegovim blagotvornim svojstvima za konzumaciju, bez obzira na prisutnost probavnih tegoba. Nadalje, kukuruz obiluje karotenoidima, koji su, zajedno s hranjivim biljnim mastima, ključni za poticanje učinkovite crijevne peristaltike. Ova funkcija pomaže u prevenciji zatvora i reguliranju probave. Zbog svog sastava zdravih masnoća, složenih ugljikohidrata i biljnih vlakana, kukuruz se savjetuje kao dragocjena prehrambena opcija osobama s povišenom razinom kolesterola. Nadalje, ključan je u prevenciji kardiovaskularnih bolesti i jačanju zdravlja srca.
Kačamak se savjetuje dojenčadi i djeci jer potiče bolju probavu i jača imunitet pročišćavajući i jačajući crijevnu floru. Osobe s celijakijom ili upalnom bolešću crijeva moraju znati da kukuruz ne sadrži gluten. Stoga bi kačamak trebali uvrstiti u svoju redovnu ishranu osobe koje boluju od Crohnove bolesti, upalnih bolesti crijeva i dijabetesa. Antioksidansi prisutni u kukuruzu služe za zaštitu crijeva i tijela od oksidativnog stresa. Dobrobiti kačamaka za mršavljenje su evidentne.
S obzirom da i kukuruz i kačamak višestruko djeluju na zdravlje probavnog sustava, često se preporučuju u sklopu programa mršavljenja s ciljem smanjenja tjelesne težine. Kačamak pomaže u čišćenju crijeva i pospješuje probavu, a oboje je neophodno za održavanje nutritivne prehrane. Nadalje, ima malo kalorija, a pruža znatnu energiju, što energiju dobivenu iz njega čini posebno vrijednom u prehrani s ograničenim unosom kalorija.
