Kardiovaskularne odnosno srčane bolesti odnose kao veliki broj života a mnogo ljudi ni ne zna da nemaju zdravo srce. Postoji nekoliko nalina da provjerite ali najsigurniji je pregled kod doktora.
Procijenite svoje kardiovaskularno zdravlje kako biste utvrdili jeste li u opasnosti od stanja opasnih po život. Prema stručnjacima iz Centra za kontrolu i prevenciju bolesti (CDC), srčana bolest može utjecati na pojedince bilo koje dobi; međutim, vjerojatnost razvoja stanja raste s godinama. Kako se može odrediti jesu li u opasnosti? Dostupan je jednostavan test koji se može napraviti kod kuće i traje samo minutu i pol. Zapravo, ako vam za ovaj iznimno jednostavan zadatak treba više vremena, to bi moglo ukazivati na problem.
- Nedavna otkrića Europskog kardiološkog društva pokazala su da se procjena zdravlja srca može postići pomoću stepenica. Osoba sa zdravim kardiovaskularnim sustavom trebala bi se moći popeti uz četiri stube u roku od 45 sekundi, što je otprilike 60 stepenica. Studija, predstavljena u prosincu 2020. na znanstvenom kongresu “EACVI-Best of Imaging 2020” u organizaciji Europskog kardiološkog društva (ESC), pokazuje da su za procjenu zdravlja srca potrebni samo štoperica i stepenice. Istraživanjem je obuhvaćeno 165 pacijenata kojima je propisana tjelesna aktivnost zbog dijagnosticirane ili sumnje na koronarnu bolest.
Nakon razdoblja intenzivnog vježbanja, sudionici su se odmarali 15 do 20 minuta prije nego što su dobili upute da se popnu na četiri kata (otprilike 60 stepenica) bez pauze, iako trčanje nije bilo dopušteno. Njihovo vrijeme završetka je dokumentirano, a njihov kapacitet vježbanja procijenjen je u metaboličkim ekvivalentima (MET), koji se definira kao količina kisika korištena u mirovanju. Istraživači su otkrili da su pacijenti koji su se popeli stepenicama za manje od 40 do 45 sekundi dosegnuli razine veće od 9 do 10 MET-a, što je stopa povezana sa smanjenom smrtnošću.
“Stubeni test služi kao jednostavna metoda za procjenu zdravlja srca”, rekao je Jesus Peteiro, kardiolog u Sveučilišnoj bolnici A Coruña u Španjolskoj. Ako traje duže od 90 sekundi, savjetuje se konzultirati liječnika. Peteiro kaže: „Ako vaš uspon na četiri kata traje duže od jedne i pol minute, vaše zdravlje nije optimalno i preporučljivo je potražiti savjet liječnika. Ovu tvrdnju podupire studija koja pokazuje da su pacijenti kojima je trebalo 90 sekundi ili dulje da se popnu stepenicama zabilježili manje od 8 MET-a, što je u korelaciji sa stopom smrtnosti od 2 do 4 posto godišnje, ili 30 posto u razdoblju od 10 godina.
Istraživači su također pregledali snimke srca pacijenata tijekom testa vježbanja kako bi procijenili rad srca. Među onim pacijentima kojima je trebalo 90 sekundi ili više da se popnu stepenicama, 58 posto pokazalo je nenormalan rad srca; obrnuto, to je vrijedilo za samo 32 posto osoba koje su se popele stepenicama za manje od jedne minute. Prema “Memorial Hermann Heart and Vascular Institute”, stručnjaci upozoravaju da srčani udari nisu isključivo briga starijih osoba; nego rizik značajno eskalira nakon 45. godina, a još veća prijetnja ženama je nakon 50. godine života.
Bonus tekst:
Nekada smatran hranom za siromašne, kačamak sada doživljava preporod kao “čista” egzotična poslastica. Ovo jelo, napravljeno od kukuruznog brašna – bilo bijelog ili žutog – naširoko je poznato kao kukuruzno brašno ili palenta. Zbog svoje prirode bez glutena, kačamak ne samo da predstavlja ugodan doručak, već se ističe i kao jedna od najzdravijih opcija koje imamo na raspolaganju. Bogata vitalnim hranjivim tvarima neophodnim za naše tijelo, kukuruzna krupica pruža niz vitamina poput A, E i raznih vitamina B skupine, uz izbor minerala.
Kačamak se ističe značajnim sadržajem fosfora, cinka, kalija, magnezija, mangana i selena. Točnije, sadrži oko 380 kalorija na 100 grama, što se sastoji od 12,7 posto vode, 10 posto proteina, 73 posto ugljikohidrata, 4,3 posto masti i 2,3 posto celuloze. Ugljikohidrati i masti koji se nalaze u kukuruznom brašnu pozitivno pridonose zdravlju, posebice u vezi s radom crijeva. Obilje vlakana, u kombinaciji sa složenim ugljikohidratima, pojačava osjećaj sitosti. Te se hranjive tvari postupno apsorbiraju, čime se olakšavaju normalni probavni procesi u crijevima.
Primarni razlog za konzumaciju kačamaka leži u njegovim blagotvornim svojstvima, primjenjivim bez obzira na prisutnost probavnih tegoba. Nadalje, kukuruz obiluje karotenoidima koji u kombinaciji s hranjivim biljnim masnoćama značajno doprinose stimulaciji učinkovite crijevne peristaltike. Ovo djelovanje pomaže u prevenciji zatvora i reguliranju probave. Zbog svog sastava zdravih masnoća, složenih ugljikohidrata i biljnih vlakana, kukuruz se savjetuje kao dragocjena prehrambena opcija osobama s povišenom razinom kolesterola.
