Sve veći broj čak i mlađih ljudi umire od iznenadnog srčanog udara. Kada je opskrba srčanog mišića krvlju i kisikom znatno smanjena ili začepljena, obično kao posljedica začepljenja arterije, srčani udar, poznat i kao infarkt miokarda, pojavljuje se kao po život opasna situacija koja zahtijeva hitnu medicinsku pomoć. Ovo stanje predstavlja veliki rizik jer može dovesti do ozbiljnog oštećenja ili potpunog uništenja srčanog mišića. Brza obnova krvotoka ključna je za sprječavanje trajnog oštećenja srca i smrti, što naglašava hitnost pravodobnog liječenja u takvim slučajevima.
Primarni uzrok srčanog udara obično je začepljenje, djelomično ili potpuno, koronarne arterije. Opseg oštećenja mišića određen je veličinom zahvaćene regije koja je određena začepljenom arterijom, kao i vremenom trajanja između pojave napadaja i početka liječenja. Rizik od srčanog udara može biti povećan čimbenicima kao što su dob, način života i postojeća medicinska stanja. Stanovnici Srbije trenutno imaju niz simptoma, uključujući slabost, letargiju, nedostatak energije, glavobolje, vrtoglavicu i promjene krvnog pritiska. Ovi se simptomi obično povezuju sa sindromom proljetnog umora, ali u kombinaciji s naglim vremenskim promjenama mogu imati strašne posljedice, osobito za osobe s kardiovaskularnim bolestima i visokim krvnim tlakom. Nedavna kolebanja vremenskih prilika utjecala su na opću populaciju, s posebnim naglaskom na pojedince osjetljive na meteorološke promjene, kao i one koji pate od kroničnih bolesti i psihičkih problema.
Nakon naglog pada temperatura i snježnih padalina u Srbiji, meteorolozi predviđaju povratak toplijeg vremena, nakon čega će opet uslijediti snijeg. Ove brze promjene temperature i vremenskih obrazaca utječu na pojedince koji su dobrog zdravlja, a kamoli na one s kroničnim bolestima koji se bore nositi s takvim promjenama. Ne samo da neki pojedinci osjećaju simptome poput glavobolje i letargije, već mogu postati i žrtve raznih prevladavajućih virusa koji kruže u tim stanjima. Za određene pojedince posljedice ovih vremenskih promjena mogu biti daleko teže.
Prema riječima prof. dr. Nebojše Tasića, pomoćnika ravnatelja Instituta za kardiovaskularne bolesti “Dedinje” i predsjednika Udruženja centara za prevenciju hipertenzije, infarkta i moždanog udara (HISPA), značajne promjene u bilo kojem godišnjem dobu mogu imati veliki utjecaj. na kroničnim bolesnicima. Ove promjene mogu dovesti do povišenja krvnog tlaka i općeg osjećaja nelagode, dok kod nekih osoba može doći do sniženja krvnog tlaka. Reakcije na ove promjene razlikuju se od osobe do osobe, a iako su meteorolozi uvijek prisutni, klimatske promjene posljednjih su godina sve izraženije. Posljedica toga je veći broj pacijenata koji različito reagiraju na ove ekstremne promjene. Tijekom jednog dana često doživljavamo nevjerojatne vremenske uvjete, s temperaturnim fluktuacijama do 20 stupnjeva. To predstavlja značajan rizik za osobe s kroničnim bolestima, osobito one s hipertenzijom, dijabetesom, neurološkim poremećajima, anksioznošću, depresijom i drugim psihijatrijskim stanjima. Ekstremnost vremenskih promjena dovela je do sve većeg broja meteorologa i pojedinaca koji su vrlo osjetljivi na te fluktuacije. Unatoč tome što je kalendarski službeno još uvijek zima, simptomi ranog proljetnog umora već se pojavljuju. Naša tijela reagiraju na te temperaturne promjene, što zahtijeva oprez. Starije osobe, osobito one s fluktuirajućim krvnim tlakom i teškim simptomima, moraju ostati na oprezu i posavjetovati se sa svojim liječnicima. Ključno je naglasiti da ne bi smjeli mijenjati propisanu terapiju niti se samoliječiti zbog bilo kakvih tegoba ili pogoršanja zdravstvenog stanja, navodi kardiolog prof. Tasić.
