Danas u članku pišemo o anketi koja je izazvala snažne reakcije i postala viralna na društvenim mrežama. Više u nastavku…
U pitanju je istraživanje sprovedeno na ulicama Sarajeva, gdje su novinari postavili provokativno pitanje: “Koju državu najviše mrzite?”
Mnogi su očekivali da će ovo pitanje otvoriti prostor za nacionalne podele ili političke frustracije, ali rezultati su bili potpuno iznenađujući.

- Građani Sarajeva, umesto mržnje, pokazali su visok nivo zrelosti i tolerancije. Iako je pitanje provociralo, većina anketiranih odmah je odbacila ideju mržnje prema bilo kojoj državi. Reakcije su bile iskrene i spontane, a mnogi su istakli da je politika nešto drugo, a da obični ljudi zaslužuju mir i zajednički život, bez stalnih podjela. „Politika je jedno, narod je drugo“, rekao je jedan od prolaznika, naglašavajući umor od političkih sukoba koji često nadmašuju stvarne potrebe i izazove građana.
Među mlađim generacijama, uključujući studente i radnike, odgovor na ovo pitanje bio je sličan. Mnogi su rekli da Balkanu treba više fokusa na rešavanje stvarnih problema, kao što su životni standard, zapošljavanje i društvene reforme, nego na nepotrebne međunacionalne podele. Jedan mladić je odgovorio: „Mi na Balkanu imamo toliko svojih problema da mrziti još nekoga… nema smisla.“ Neki su se nasmejali, pa je jedan sredovječni gospodin uz osmijeh dodao da najviše mrzi „poreze“, a druga gospođa spomenula da bi radije mrzila „cijene u marketima“.

- Ovakvi odgovori odražavaju snagu građanske svijesti koja je duboko ukorenjena u Sarajevu. Građani, uprkos teškoj prošlosti, žele miran suživot, bez mržnje i političkih podela. Iako je Sarajevo prošlo kroz mnogo teškoća, stanovnici ovog grada sada pokazuju želju da okrenu leđa prošlim nesuglasicama i fokusiraju se na izgradnju bolje budućnosti. Ovi odgovori su odjeknuli i u medijima, koji često ukazuju na visok stepen tolerancije Sarajlija prema drugim kulturama i nacijama.
Zanimljivo je da, iako su novinari očekivali barem nekoliko negativnih odgovora, većina ljudi je uporno odbijala mržnju. Umesto toga, razgovori su se okrenuli ka svakodnevnim životnim problemima, poput zapošljavanja, stanja u zdravstvu i infrastrukturi. Sarajlije su pokazale da iako je prošlost bila teška, sada žele da se usmjere na konkretne stvari koje mogu poboljšati njihov život, bez stresa i napetosti izazvanih političkim tenzijama.

Ova anketa je snažan podsjetnik da je mržnja, uprkos svim izazovima, neproduktivna i samo opterećuje svakodnevni život. Sarajlije, kao i mnogi drugi, žele da se okrenu naprijed, da ulažu napore u povezivanje i izgradnju zajedničke budućnosti. Kao što je jedna mlada žena rekla: “Besmisleno je mrziti državu kada obični ljudi uvijek izvuku najbolje jedni iz drugih.”
- Na kraju, ova anketa je pokazala da se mržnja, iako prisutna u istoriji, danas sve manje vidi kao produktivan odgovor na izazove. Sarajevo, grad s bogatom istorijom, sve više postaje simbol tolerancije, zajedništva i nade za bolju budućnost, gdje će politika ustupiti mjesto stvarnom životu i potrebama ljudi.











