Proveo je cijeli život posvećen košarci, vodeći 26 timova kroz 13 zemalja. Unatoč glasinama o njegovom teškom karakteru i oštrom pristupu, on je isticao da su te etikete neistinite, naglašavajući svoju pravednost prema igračima koje je trenirao. Priznao je da je tijekom karijere bio strog i koristio oštre riječi, ali je uvijek stajao u obranu svojih igrača i njihovih financijskih prava. Kada bi košarkaši zapostavili školovanje, angažirao bi se razgovarajući s njihovim profesorima, te je mnogima bio i mentor i učitelj. Danas se vidi kao učitelj s juga. Njegov razlog za puštanje brade bio je poseban. Vlade Đurović je trener koji se ističe svojim jedinstvenim pristupom, a njegove riječi danas imaju veliki utjecaj. Ovo je priča o njegovom životu: Rođen 1948. godine u Beogradu, u obitelji s korijenima iz Bosne i Rumunije, odgojen u vojničkoj i gerilskoj tradiciji, živio je na Senjaku sve do svoje 26. godine prije selidbe u centar grada s suprugom. Ove detalje podijelio je u razgovoru za Kurir, nudeći uvid u svoje porijeklo i osobne vrijednosti.Očito je da nismo bili omiljeni. Život nam je bio u zgradi nasuprot sajmištu, okruženi starim vilama i kućama koje su prije rata pripadale drugima. Ti ljudi su bili u službi kralja pre sukoba. Razumijem zašto nas nisu voljeli. Ipak, uspjeli smo se domoći njihovih stanova, prisiljavajući ih da se skupe u potkrovlja ili podrume.
Vlasti toga doba nisu to vidjele na isti način. Kao dijete, bilo mi je teško razumjeti zašto nas gledaju s prijezirom. Na primjer, prilikom odlaska na pijacu s majkom, primijetio sam kako nas ljudi pogledavaju sa strane. Gospoda su živjela u drugačijem svijetu, odjeveni u šešire i kapute, dok moja obitelj i susjedi nisu slijedili taj stil. Majka bi me često povukla uz sebe rekavši: “Ignoriši ih, oni su relikti prošlosti. Mi smo radnička klasa i komunisti, a oni su gospoda.” Postavlja se pitanje zašto se upravo vlada a ne upravlja. „Dobio sam ime po prijatelju mog oca iz ratnih dana, što mi se kao detetu nije dopadalo. U to vreme u Beogradu je ime Vlada bilo u trendu, i želeo sam da me svi tako zovu, te sam se i predstavljao na taj način. Nakon završetka srednje škole i upisa na fakultet, u ličnoj karti pisalo je Vlade, dok je na diplomi stajalo Vlada, što je izazvalo mnoge zabune. Žalim što nisam svom sinu dao ime Danilo, jer sam zaista cenio to ime.“
Košarka je sport u kojem se dva tima od po pet igrača natječu kako bi postigli što više poena (koševa) ubacivanjem lopte kroz obruč protivničkog tima, pridržavajući se određenih pravila. Ovaj sport, koji je 1891. godine izmislio Kanađanin James Naismith, temelji se na 13 osnovnih pravila. Unatoč tome što je košarka prvobitno bila američki sport, ubrzo je postala globalna, a danas je gotovo nemoguće pronaći zemlju u kojoj se ne igra. Sticanje olimpijskog statusa dogodilo se 1936. godine, a košarka je otvorena za muškarce i žene. Postoje dvije glavne verzije igre: američka NBA liga i međunarodna FIBA. Među njima postoje različitosti u trajanju utakmice, broju osobnih pogrešaka, dimenzijama terena, ograničenjima i drugim aspektima. FIBA pravila koriste se na važnim međunarodnim natjecanjima, uključujući i Bosnu i Hercegovinu.
