Veliki broj ljudi iz naših krajeva danas žive u inostranstvu a pojedinci su na pečalbu odlazili oduvijek i u bijelom svijetu su osnivali porodice i sticali potomke. Danas vam donosimo priču jedne od njih.
Predstavljam vam osebujnu i sveobuhvatnu priču Britanke koja je odlučila istražiti svoje obiteljsko naslijeđe na ovim prostorima. Želja joj je pronaći i povezati se s djedom Dobrosavom, porijeklom iz sela Čukojevac kod Kraljeva. Nakon Drugog svjetskog rata bio je prisiljen napustiti Jugoslaviju u potrazi za novim životom u Walesu. Unatoč brojnim izazovima, ova žena dijeli djedovo prezime i gaji želju da istraži svoju pradomovinu.
- Želju da locira svoju rodbinu u Srbiji i upozna kraj iz kojeg potječe njezina obitelj izrazila je na jednom poznatom internet forumu. Ipak, ističe značajnu zabrinutost oko prihvaćanja svoje seksualne orijentacije – identificira se kao lezbijka i želi posjetiti Raški okrug zajedno sa svojim partnerom. Taj je aspekt za nju ključan jer se boji potencijalne reakcije društva u kojem se takve stvari često smatraju tabuom. Priča njenog djeda Dobrosava daje značajan uvid u sudbine pojedinaca iz tog doba. Godine 1947. emigrirao je iz Jugoslavije u Wales, gdje je boravio do svoje smrti 1994. godine.
Tijekom djetinjstva bila je izložena brojnim pričama o njemu; međutim, nikada ga nije imala priliku upoznati. Nakon nedavne smrti njezine bake, o kojoj se brinula u njezinim posljednjim danima, sada ima više slobodnog vremena i odlučnu namjeru da istraži svoje nasljeđe. Napominje da joj njeno srpsko prezime daje pojačan osjećaj pripadnosti i tvrdi da njen izgled nije u skladu sa stereotipima koji se tipično vežu za turiste u Srbiji. Saznala je da je njezin djed imao djecu u Srbiji prije nego što je otišao u Veliku Britaniju, a sjeća se da je obitelj povremeno posjećivala žena po imenu Vignola.
Prisjeća se i božićnih čestitki koje su Dragana i Dušan poslali, kao i telegrama sućuti koju je njezina baka Odra dobila iz Srbije. Ti elementi služe kao tragovi koje ona namjerava pronaći, vođena nadom da će locirati rođake i obnoviti obiteljske veze. Jedna od njezinih primarnih briga je sigurnost, posebno u odnosu na sebe i partnerovu zajednicu. Ispričala je iskustvo iz Hrvatske, gdje ih je taksist dočekao homofobnim primjedbama, iako se nisu identificirali kao par.
Kao rezultat toga, pitala je svoju zajednicu o sigurnosti zajedničkog putovanja kroz Srbiju i trebaju li se u javnosti predstavljati samo kao prijatelji. Ovaj broj naglašava stalnu relevantnost i važnost tema povezanih s prihvaćanjem i osobnom sigurnošću. U komentarima je dobila znatnu količinu savjeta, često popraćenih upozorenjem. Pojedinci su je upozorili da u Srbiji ima slučajeva nasilja među stanovništvom i sugerirali da bi bilo mudro izbjegavati provokacije. Jedan je komentator istaknuo kako je homofobija u Srbiji dominantno usmjerena na mušku gay zajednicu, dok su lezbijke u tom pogledu manje vidljive.
Osim toga, drugi su je savjetovali da se suzdrži od traženja nevolja i da bude na oprezu, jer je željela da njezino putovanje bude obilježeno pozitivnim iskustvima, a ne poteškoćama. Osim zabrinutosti za sigurnost, ova Britanka izrazila je duboku želju da se poveže s bilo kojom rodbinom u Srbiji koja bi mogla imati informacije o njenom djedu Dobrosavu, osobi koja je imala značajan utjecaj na selo Čukojevac, ali je veći dio života proveo daleko od rodnog kraja. Dodatne podatke i prezimena spremna je dati putem privatnih poruka svima koji bi joj mogli pomoći u otkrivanju tragova i ponovnom uspostavljanju obiteljskih veza.
Ovaj post na forumu izazvao je različite reakcije, od iskrenih i ohrabrujućih poruka u kojima se želi ugodno iskustvo u Srbiji do iskrenih savjeta o primjerenom ponašanju i očekivanjima u društvenom okruženju. Unatoč brojnim izazovima i neizvjesnostima s kojima se suočava, ova žena ostaje odlučna i optimistična u pogledu svog potencijala da otkrije svoje korijene i na kraju se poveže s pojedincima koji dijele njezino podrijetlo i priču. Njezina potraga za identitetom i njezina povezanost sa zemljom njezinih predaka utjelovljuju temeljnu ljudsku želju za pripadanjem i razumijevanjem vlastitog naslijeđa.
U isto vrijeme, njezina pripovijest vodi suvremenu stvarnost s kojom se mnogi pojedinci suočavaju – izazove vezane uz prihvaćanje, osobnu slobodu i sigurnost u društvu koje se razvija. Kroz njezinu hrabrost i poštenje postavljaju se teme obitelji, identiteta i ljubavi u današnjem svijetu. Ovaj narativ ilustrira važnost toga da pojedinci istražuju svoje obiteljsko podrijetlo i ustraju u svojoj potrazi, bez obzira na izazove s kojima se suočavaju. Kako Britanka bude napredovala prema Srbiji, neće samo zadubiti svoje korijene, već će ispitati i njihovu ulogu u premošćivanju dviju kultura, njegujući razumijevanje koje nadilazi granice i razlike. Upravo taj aspekt čini ovu priču posebno značajnom i vrijednom priznanja.
