U pravoslavnom crkvenom kalendaru ima puno praznika koje vjernici obilježavaju a u subotu su Mitrovske zadušnice kada se obilaze grobovi pokojnika i tada je potrebno ispoštovati i neke običaje.
Svake godine Mitrovske zadušnice održavaju se u subotu uoči praznika u čast Svetog Velikomučenika Dimitrija, koji se slavi 8. studenog; ove godine bogoslužje će biti 2. studenoga. Na Mitrovdan običaj je da vjernici na groblje nose hranu, koja se potom dijeli ostalim posjetiteljima na grobovima, uz molitvu za duše pokojnika. No, etnolozi ovu praksu smatraju neprimjerenom.
- Etnologinja Snežana Ašanin navodi da srpski običaji nalažu da se na ovaj dan obiđu grobovi predaka i da se priskrbi hrana. Unatoč tome što se smatra neprikladnom, ova tradicija je toliko ukorijenjena u srpskoj kulturi da čak i sveštenstvo odlučuje ne govoriti protiv nje. Kako javlja RINU, Ašanin ističe da se u grobove trebaju nositi samo svijeće, vino i žito namijenjeno za prinos pokojnicima.
Ističe da se na Zadušnice žito nosi u crkvu, gdje ga svećenik blagoslivlja zalijevajući vinom, što simbolizira Kristovu krv. Osim toga, potrebna je upaljena svijeća koja predstavlja vječno svjetlo za one koji su umrli. Etnolozi smatraju da je bitan element pripremanje žita, koje se obično naziva kolivoja, koje se prinosi za duše umrlih. Ova pšenica predstavlja žrtvu i rađanje novog života, pokazujući ideju neprestanog ciklusa.
Zadušnice se nalaze ne samo u Mitrovici nego i ispred Trojice, uz Mihovile i zimske zadušnice. Subotom bi se trebao obilježavati ovaj blagdan, jer je dan sjećanja na preminule i posvećen je odavanju počasti preminulima. Danas se obilježava blagdan Mihovila, dan vezan uz razne tradicionalne običaje koji se i dalje njeguju. Zadušnice za Mihovilo održavaju se u subotu prije blagdana i obično se nazivaju jesenske zadušnice.
U srpskoj zajednici postoji tradicija obilaska grobova predaka i obezbjeđenja hrane za vrijeme ovih parastosa. Iako se ova tradicija smatra neprikladnom, toliko je ukorijenjena u srpskoj kulturi da čak ni vjerski vođe odlučuju ne govoriti protiv nje. Etnologinja Snežana Ašanin navodi da se prinosi za pokojnika trebaju sastojati isključivo od svijeća, vina i žita. Objašnjava da se na Zadušnice žito nosi u crkvu, gdje ga svećenik blagoslovi zalijevanjem vinom, što simbolizira Kristovu krv. Nadalje, dodaje se upaljena svijeća koja predstavlja vječnu svjetlost za one koji su umrli.
Pojašnjava da se na Zadušnice u crkvu nosi žito na svećenikov blagoslov, vino koje predstavlja Kristovu krv i upaljena svijeća koja označava vječno svjetlo za preminule. Značajan dio ove tradicije je pripremanje žita, u narodnoj kulturi nazivanih kollivoj, koje se prinosi za duše pokojnika. Ovo zrno predstavlja žrtvu i ukazuje na rađanje novog života, odražavajući ideju vječnog ciklusa, kako je opisala etnologinja.
Osim Mihovila, u kalendaru Srpske pravoslavne crkve postoje i duhovne ili ljetne službe, proljetne službe koje se obavljaju tjedan dana prije Velikog posta te Mitrovske ili zimske zadušnice. U subotu je Mitrovska parastosa, dan posvećen molitvama u spomen na najmilije koji su umrli. U Mitrovici se parastosi održavaju svake godine u subotu uoči praznika u čast Svetog velikomučenika Dimitrija, koji se slavi 8. novembra. U raznim krajevima običaj je da vjernici za taj blagdan nose hranu na groblja. Ova hrana se dijeli onima koji dolaze posjetiti grob, uz molitvu za spas duše pokojnika.
Uobičajena je praksa da svećenik služi parastos za preminule, nakon čega članovi obitelji posipaju nekoliko zrna po zemlji govoreći: “Vječnaja pamjat, pokoj mu duši”. Na groblje treba ponijeti kuhano žito, crno vino i svijeće. U nekim krajevima, umjesto posjeta groblju, obitelji obilježavaju Dušni dan pripremanjem stola kod kuće, dok se sprovod održava u crkvi. Tijekom ovog događaja, domaćin predstavlja popis imena svojih preminulih predaka na papiru, osiguravajući da je svaki pojedinac uključen u molitvu.
Kod Srba postoji običaj da samo žene spremaju hranu koja se nosi na groblje na Zadušnice. Ovaj praznik se ne obilježava u vrijeme posta ili u dane posta. Zatim se pripremaju kolači od bijelog brašna, poznatiji kao prosfore, te se poslužuju različita pića poput rakije, vina, piva, vode, au nekim krajevima i žitarica. Svijeće se na groblje donose u količini koja odgovara broju navedenih umrlih osoba. U istočnoj Srbiji postoji vjerovanje da svijeća zapaljena na Zadušnice gori do sljedećeg dana. Sjećanja.
