Ispijanje kafe u našoj regiji je ritual i skoro da nemaq osobe koja ne voli ovaj napitak. Postoje razni načini pripremanja kafe a jedna od najpoznatijih je turska kafa.
Mnogi od nas svakodnevno kuhaju kavu, ali jeste li ikada razmislili radite li to ispravno? Prema riječima Dilare, mlade žene iz Turske koja već nekoliko godina živi u Bosni, većina ljudi kavu priprema na pogrešan način. Na Instagramu poznata kao @jedna.turkinja, Dilara dijeli ispravnu metodu za kuhanje autentične turske kave, slavljenu po snažnom okusu i bogatoj pjeni. Tko je Dilara i čime je zavoljela Balkance?
- Dilara je dobrodušna i vesela mlada žena koja se prije nekoliko godina udala za Bosanca Aleksandra. Vrlo je aktivna na društvenim mrežama, gdje često sa svojim pratiteljima dijeli svoja iskustva života na Balkanu. Njezini video zapisi, često prožeti humorom i prikazujući kulturološke suprotnosti između Turske i Bosne, brzo su stekli popularnost. Naime, Dilara tečno govori bosanski, što joj omogućava da sav svoj sadržaj prezentira na jeziku koji je postao srodan njenom drugom maternjem jeziku.
Tijekom svog života krivo ste kuhali kavu. Žena iz Turske podijelila je tajne za izradu idealne šalice kave. Uz zanimljiv sadržaj, Dilara često nudi praktične savjete i autentične turske recepte. Jedan od najgledanijih videa na njezinom profilu demonstrira umijeće kuhanja idealne turske kave. Vjerujete li da dobro poznajete tehnike kuhanja kave, Dilarin recept vas može jednostavno zapanjiti. Dilara opisuje nekoliko bitnih koraka za pripremu autentične turske kave.
Započnite mjerenjem jedne šalice vode i ulijte je u vrč. Zatim dodajte žličicu kave i brzo promiješajte. Ključno je upamtiti da nakon što smjesu promiješate na početku, tijekom procesa kuhanja ne smije doći do daljnjeg miješanja. Kad kava počne kuhati, žlicom zagrabite pjenu koja se stvorila na površini i prebacite je u pripremljenu šalicu. Nakon toga vratite dezvu na štednjak i pustite da kava ponovno prokuha prije nego što ostatak izlijete u šalicu.
Dilarina metoda kuhanja kave može se razlikovati od jače pripreme koja se tipično nalazi u Bosni. Međutim, upravo ta nijansirana razlika daje turskoj kavi jedinstvenost – njezina pjenasta tekstura i bogat okus ono su što je uistinu razlikuje od drugih. Sljedeći put kada budete kuhali kavu, razmislite o eksperimentiranju s ovim klasičnim turskim receptom. Dilarina tehnika pripreme možda će vas upravo dovesti do idealne šalice kave.
Porijeklo kave seže u burnu sredinu 15. stoljeća. U početku se koristio u vjerskim ritualima u Jemenu, dok je u 17. stoljeću u Otomanskoj Turskoj njegova upotreba bila politički sporna (iako ovoj tvrdnji nedostaju značajni dokazi). Prvu kavanu u Beču otvorio je Franjo Đura Kolčić, Srbin, koji je nakon turske opsade grada zaplijenio značajne količine kave i počeo je prodavati Bečkim ženama.
Prigrlili su ga kao izvanredan napitak za buđenje osjetila. Slijedeći njihov primjer, kavu su ubrzo prihvatile i druge europske nacije. Kroz stoljeća kava je ostavila trag na svim kontinentima. Kroz stoljeća, kava je dosljedno imala značajan položaj u društvenim aspektima svake kulture. U Srbiji je idealno mjesto za razgovore, tračeve i odmor od posla. Ovaj tamni napitak nudi najljepše trenutke predaha i opuštanja. Mnogi su ljudi počeli uživati u kavi zbog “dječje radosti” koju ona donosi – gledanja u šalicu radi proricanja budućnosti.
Kada se šalica preokrene, talog kave otkriva poruke o kojima se razmišlja s velikim iščekivanjem. Kao uobičajena gesta, našim gostima poklanjamo kavu kao dar za domaćina, osiguravajući da nikada ne dođemo praznih ruku kada očekujemo posjetitelje. To je prvi prinos, a ponekad se koristi i za ispraćaj gostiju. Ovo omiljeno piće kod nas se od davnina naziva i sikteruša. Kafa ima veliki značaj ne samo za Srbe, već i globalno.
U Japanu postupno postaje sve važnija od čaja, što je dovelo do službenog priznanja i obilježavanja 1. listopada kao Dana kave u Zemlji izlazećeg sunca. Zanimljivo, za razliku od Japana, Turci su se fokusirali na čajeve, a “tursku kavu” konzumiraju vrlo rijetko. Iako je uvriježeno mišljenje da se u našoj zemlji svake godine popije značajna količina kave i da smo veliki konzumenti ovog napitka, statistika govori drugačiju priču, smještajući Srbiju izvan top 70 po godišnjoj potrošnji kave po osobi.
